Sažetak | Dojka je središnji dio ženskog tijela. Bolesti i promjene nastale na dojkama različite su i mnogobrojne. Zajednička im je potreba za što ranijim uočavanjem, dijagnosticiranjem i primjerenim liječenjem. Najteži oblik bolesno promijenjene dojke je karcinom. Karcinom je vrsta raka koja potječe iz epitelnog tkiva, a u koje se ubraja žljezdano tkivo dojke. Preventivnim programima moguće je otkriti promjene na dojci u ranoj fazi.
Karcinom dojke (carcinoma mammae) je na drugom mjestu prema učestalosti kod žena, a čini oko 18% svih malignih tumora kod žena u svijetu. Povećava se rizik za oboljenje do menopauze te približno 2% žena oboli do 50. godine života. Uzrok većine karcinoma dojke je nepoznat. Osnovni čimbenici rizika za karcinom dojke su ženski spol i životna dob. Karcinom dojke najčešće se može uočiti u obliku bezbolne kvrge u dojci koja kožu dojke ili bradavicu može uvući. Kod uznapredovalih stadija vidljiva je ulceracija kože, kao i povećani limfni čvorovi u području pazuha. Najčešći maligni tumori dojke su karcinomi koji se dijele u dvije velike skupine: neinvazivni karcinomi (karcinomi in situ: CIS) i invazivni karcinomi.
Dijagnostičke metode pretrage dojki mogu biti direktne i indirektne. U indirektne metode pripadaju: samopregled, fizikalni pregled, nativna mamografija, ostale rendgenološke metode, ultrazvuk, termografija, dijafanoskopija, kompjutorizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (IMR) te markeri. U direktne metode ubrajaju se citodijagnostika te biopsija. Liječenje karcinoma dojke može biti lokoregionalno liječenje (kirurško liječenje i zračenje) kojim se tretira dojka i okolno tkivo dojke te sistemsko liječenje (kemoterapija, hormonska i bioterapija) kojim se tretira cijeli organizam.
Nakon operativno liječenog karcinoma dojke primjena fizioterapijskih postupaka ima veliku važnost. Primjena fizioterapijskih postupaka omogućuje održavanje i razvijanje sposobnosti funkcioniranja osoba koje su liječene te omogućuje uspješan povratak aktivnostima svakodnevnog i profesionalnog života. Fizijatar i fizioterapeut trebaju sudjelovati u fazi pripreme pacijenta za liječenje kroz fizioterapijsku procjenu, koja prethodi planiranju fizioterapijske intervencije.
Cilj fizioterapije nakon operativno liječenog karcinoma dojke je očuvanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života u svakodnevnim aktivnostima. Fizioterapijski postupci obuhvaćaju
provođenje terapijskih vježbi koncipiranih na temelju rezultata dobivenih fizioterapijskom procjenom, vježbi disanja, vježbi relaksacije, vertikalizaciju te primjenu tehnika u fizioterapiji koje se koriste kako bi se obnovio normalan pokret. Nakon operativnog liječenja karcinoma dojke može doći do nastanka limfnog edema, koji označava prekomjerno nakupljanje tekućine koja je bogata proteinima u intersticiju. Nakon mastektomije i zračenja najčešće nastaje limfni edem jer se operacijom uklanjaju limfni čvorovi i limfne žile u području pazuha, što uzrokuje zastoj limfe gornjih ekstremiteta. Terapijske mogućnosti za uklanjanje limfnog edema na ruci obuhvaćaju položajnu drenažu, manualnu limfnu drenažu, pneumo limfnu drenažu aparatom, kompresivno bandažiranje, Kinesio Taping, njegu kože i edukaciju o tome kako se treba ponašati tijekom svakodnevnog života. |