Bolesti kardiovaskularnog sustava i u današnjim modernijim vremenima predstavljaju veliki izazov za medicinu. Jedan su od vodećih uzroka smrti u svijetu, a najčešće su to koronarna bolest srca (infarkt miokarda) i cerebrovaskularna bolest (moždani udar). Do infarkta miokarda (IM) dolazi uslijed tromboze koronarnih arterija te posljedične ishemije koja je dovoljno intenzivna i dugotrajna da bi uzrokovala nekrozu miokarda. Klinički se očituje uočljivim poremećajem srčane funkcije ili zatajivanjem srca. Bolesnici koji dožive IM obično se žale na oštru prekordijalnu bol, koja je nalik pektoralnoj angini, ali najčešće dulje traje i jačeg je intenziteta. IM je bolest starije dobi, a više je od polovice (55%) svih bolesnika starije od 65 godina. Smjernice za IM, sastavljene od strane odabranih stručnjaka, asistiraju zdravstvenim djelatnicima u odabiru najboljih strategija za liječenje bolesti te se ažuriraju u stalnom napretku medicine i kontinuiranog istraživanja. Sukladno tome, zdravstvena njega bolesnika oboljelog od IM postaje opsežnija i kompleksnija te se medicinske sestre/tehničari susreću s brojnim izazovima i pothvatima. Razvijanje novih sestrinskih dijagnoza i prikupljanje informacija vezanih uz kliničko razmišljanje, ukazuje nam na sve veću složenost i sveobuhvatnost planiranja zdravstvene njege. Osim toga, velika pozornost se usmjerava na edukaciju, kako na profesionalno i kontinuirano usavršavanje zdravstvenih djelatnika tako i na edukaciju stanovništva o prevenciji bolesti. Pravovremenim djelovanjem na prevenciju bolesti sprječavaju se mnoge moguće smrti od IM.