U ovom radu će biti predstavljena zdravstvena njega pacijenata oboljelih od shizofrenije. Shizofrenija je vrlo ozbiljan psihijatrijski poremećaj kojeg opisujemo kao gubitkom veze i kontakta sa stvarnošću. Obilježena je raznim simptomima kao što su halucinacije, sumanute misli i ideje, iluzije i sl. Oboljela osoba gubi kontakt s okolinom i živi u nerealnom svijetu, govor i emocije mu se osiromašuju, a ponašanje postaje dezorganizirano. Simptomi bolesti pojavljuju se već u adolescenciji. Kako ne postoji laboratorijski parametar koji bi sa sigurnošću mogao dokazati bolest, prilikom postavljanja dijagnoze, bolesnik ove simptome mora imati najmanje šest mjeseci. Shizofrenija je podjednako pojavljuje u svim dijelovima svijeta, te u svim kulturama. Što se tiče incidencije, kod muškaraca je dva do tri puta češća u odnosu na žene, no postoji razlika u dobi pojave bolesti. Razlikujemo ih po tipovima -paranodini, hebefreni, katatona, nediferencirana, rezidualna te simpleks i shizoafektivna forma. Simptome shizofrenije dijelimo u više kategorija, ovisno o kliničaru koji ih je opisao, pa tako razlikujemo pozitivne, negativne, afektivne i kognitivne. Liječenje shizofrenije je kompleksno i sastoji se od farmakološke i psihoterapije. Veliku ulogu u liječenju i zdravstvenoj njezi bolesnika ima medicinska sestra, koja je neizostavni dio psihijatrijskog tima. Ona prati bolesnika i prijavljuje sve promjene koje se dešavaju. Sudjeluje u liječenju, te stvara povjerljiv i empatičan odnos s bolesnikom. Pomaže mu u suočavanju s bolesti i vraćanju aktivnostima svakodnevnog života.