Uvod: Emocionalna inteligencija podrazumijeva sposobnost čovjeka za prepoznavanje, izražavanje i regulaciju vlastitih emocija. Alkohol je najzloupotrebljavanija psihoaktivna tvar koja ovisnicima služi za upravljanje vlastitim emocionalnim doživljajima, a nakon dugotrajne zlouporabe uvelike narušava sve komponente emocionalne inteligencije ovisnika. Cilj je rada istražiti promjene pojedinih elemenata emocionalne inteligencije i ukupne emocionalne inteligencije tijekom trajanja apstinencije i uključenosti u tretman liječenja ovisnosti, kao i razlike među spolovima. Materijali i metode: Istraživanje je temeljeno na kvantitativnoj metodologiji i kvazi-eksperimentalnome istraživačkom nacrtu. U istraživanje je bilo uključeno 249 ispitanika s dijagnosticiranim sindromom ovisnosti o alkoholu. Ispitanici su bili raspodijeljeni u dvije skupine. U prvu je skupinu bilo uključeno 124 ispitanika iz intenzivnih tretmana liječenja ovisnosti o alkoholu čija apstinencija traje od tjedan dana do četiri mjeseca. U drugu je skupinu bilo uključeno 125 ispitanika iz rehabilitacijskih tretmana liječenja ovisnosti o alkoholu, odnosno ispitanici koji pohađaju sastanke klubova liječenih alkoholičara te čija apstinencija traje više od godinu dana. Istraživanje je provedeno pomoću upitnika za samoprocjenu emocionalne inteligencije i kompetencije ESCQ (Emotional Intelligence, Skills and Competence Questionnaire). Dobiveni podaci bili su obrađeni u statističkome programu SPSS, verzija 19 (IBM SPSS Statistics. 19). Za testiranje postavljenih hipoteza uporabili smo hi-kvadrat test, a za granicu statističke značajnosti odredili smo p < 0,05. Rezultati: Istraživanje je utvrdilo značajno bolje sposobnosti identifikacije i razumijevanja emocija (p = < 0,01), izražavanja i verbalizacije emocija (p = < 0,01), upravljanja i regulacije emocija (p = < 0,01) te cjelokupne (opće) emocionalne inteligencije (p = < 0,05) ovisnika o alkoholu koji su uključeni u rehabilitacijske programe liječenja ovisnosti o alkoholu i apstiniraju više od godinu dana u odnosu na ovisnike o alkoholu koji su uključeni u intenzivne tretmane liječenja ovisnosti i apstiniraju od tjedan dana do četiri mjeseca. Usporedba cjelokupne (opće) emocionalne inteligencije muškaraca i žena bez obzira na trajanje njihove apstinencije i uključenja u oblik tretmana liječenja ovisnosti nije pokazala značajne razlike (p = > 0,05). Rasprava i zaključak: Istraživanje je pokazalo izrazito negativan utjecaj ovisnosti o alkoholu na emocionalnu inteligenciju ovisnika. Istraživanje je nadalje dokazalo pozitivan utjecaj dužine trajanja apstinencije i uključenosti u tretman liječenja ovisnosti na poboljšanje emocionalne inteligencije ovisnika. Na temelju dobroga poznavanja problematike emocionalne inteligencije ovisnika o alkoholu možemo planirati kvalitetne programe prevencije i liječenja ovisnosti o alkoholu. To može uvelike pridonijeti boljim međuljudskim odnosima s članovima obitelji, psihosocijalnom funkcioniranju te kvaliteti života ovisnika o alkoholu.