Zglob kuka je kuglasti zglob, ARTICULATIO SPHEROIDEA koji ima zglobnu površinu poput šuplje kugle, a drugo zglobno tijelo poput pune kugle, što mu omogućuje gibanje u svim smjerovima i pokretanje određenog dijela tijela: FLEXIO pregibanje bedra prema naprijed, EXTENSIO ispružanje, ADDUCTIO primicanje bedra, i nasuprot njoj ABDUCTIO odmicanje oko uzdužne osi, koja prolazi glavom bedrene kosti a sredinom međuzglavčane jame, obavlja se ROTATIO okretanje bedra prema van i unutra. Ispupčeno(konveksno) zglobno tijelo glava je bedrene kosti ili CAPUT, a udubljeno (konkavno) je zdjelična čašica ACETABULUM, koja se uzglobljuje s glavom bedrene kosti i na tom se mjestu opterećenje prenosi u kostur noge. U održavanju cjelovitosti i djelatnosti zgloba potrebno je stalno gibanje. Promijenjeni uvjeti i pokreti uzrokuju i promjene zglobnih površina, pa i cijeloga zglobnog i posturalnog ustroja (3). Posljedično tome, razvoj i ugradnja umjetnih zglobova predstavlja jedno od najvećih dostignuća u medicini, a u XX. stoljeću i u ortopediji. U svijetu najčešće zamjenjivani prirodni zglob umjetnim je zglob kuka. Prvi pokušaji zamjene degeneriranog kuka su bili prije više od 100 godina i to slonovačom, a prva endoproteza kakvom je mi danas poznajemo, ugrađena je prije otprilike 50 godina. Ugradnja totalne endoproteze kuka je 2007. godine u Lancertu proglašena operacijom stoljeća. Od prve artroplastike kuka u RH je prošlo oko 40 godina, i to 1970. na Klinici za ortopediju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje se godišnje ugradi oko 500 umjetnih endoproteza kuka, što čini oko 15% operacijskih zahvata (2). Incidencija i prevalencija artroze kuka rastu sa životnom dobi, a operativnim zahvatom zamjene degeneriranog zgloba umjetnim, zadovoljavaju se neke osnovne ljudske potrebe koje su narušene nastalom deformacijom, ograničenjem i boli (narušenog sna, odnosa sa partnerom, psihičkih promjena, strahova, do potrebe za samoaktualizacijom, samopouzdanjem, sigurnošću, poštovanjem, ljubavlju i pripadanjem, itd.) (10). Posljednjih 30 godina akumuliraju se spoznaje u oblasti ugradnje endoproteze zgloba kuka. Napredak je učinjen kako u pogledu usavršavanja operativnog pristupa i tehnike, tako i u oblasti usavršavanja same endoproteze, što je direktno utjecalo na smanjenje krvarenja tijekom operativnog zahvata, kao i skraćenje trajanja samog zahvata i izloženost otvorene rane rizičnim faktorima nastanka postoperativne infekcije, smanjenje mogućnosti postoperativnih komplikacija(dugotrajno ležanje, bol, mogućnost razvoja statičke pneumonije, dekubitusa itd.) što omogućuje kvalitetniju postoperativnu zdravstvenu njegu i rehabilitaciju (11). Napredak ortopedskog kirurškog liječenje totalne endoproteze kuka direktno je utjecao i na poboljšanje i kvalitetnije planiranje odnosno provođenje sestrinskih intervencija, suradnju s bolesnikom i njegovu edukaciju vezanu uz preoperativni i postoperativni tijek.