Reumatske bolesti i poremećaji su jedni od vodećih uzroka kroničnih bolnih stanja. Ako se ne prepoznaju na vrijeme i pravodobno ne liječe, uzrokuju nesposobnost koja dovodi do smanjenja kvalitete života pojedinca. Zbog bolesti ograničene su aktivnosti svakodnevnog života te participacija u društvu. U posljednjih nekoliko godina povećan je fokus na stavljanje pacijenta u središte istraživanja zdravstvene zaštite i procjenu intervencije kako bi se poboljšalo njihovo iskustvo. Postoje brojni instrumenti za mjerenje ishoda fizioterapijskih intervencija koji kvantificiraju funkcionalnu izvedbu i participaciju u svakodnevnim aktivnostima osoba s reumatskim bolestima i poremećajima. Klinička skrb visoke kvalitete zahtjeva od pacijenta da pruži informacije o tome kako se osjeća, o njegovim simptomima i učincima propisane intervencije. Ishod fizioterapijske intervencije važno je prikazati ne samo kroz kliničku učinkovitost, funkcionalnu promjenu koja se mjeri i evaluira već i kroz promjene koje mjeri i navodi sam pacijent. Mjere ishoda koje opisuje pacijent mogu pokrenuti promjene u načinu organiziranja i pružanja zdravstvene zaštite. Pacijent izravno izvještava mjere ishoda bez tumačenja njegovog odgovora od strane bilo koga. Rutinska primjena mjera ishoda ima potencijal koji može pomoći u transformaciji zdravstvene zaštite. Mjere ishoda koje opisuje pacijent mogu biti generičke, specifične za bolest, individualizirane, specifične za stanje ili domenu te specifične za populaciju. Važna su također i psihometrijska svojstva koja omogućuju mjerne ishode validnima. Odgovarajuće mjera ishoda koje opisuje pacijent zahtijevaju nekoliko metodoloških pitanja, uključujući valjanost, osjetljivost, pouzdanost, izvedivost, preciznost, prihvatljivost i izvedivost. Mjere iskustva koje opisuje pacijent kao što je zadovoljstvo brigom, pacijenti pružaju povratne informacije i fokusiraju se na opće iskustvo kao što je korisnička usluga. Uključuju alate i instrumente koji izvještavaju o rezultatima zadovoljstva pacijenta zdravstvenom službom. Podaci poboljšavaju kvalitetu te pomažu poboljšati i usredotočiti kliničko upravljanje usmjereno na pacijenta te pružiti povratne informacije pružateljima zdravstvenih usluga. Interakcija reumatologa i pacijenta može znatno unaprijediti kvalitetu pružene skrbi kao i učinkovitost intervencije.