U današnje doba, ljudi se svakodnevno susreću sa stresnim situacijama i ne pridaju veliki značaj svom mentalnom zdravlju. Stres odnosno trauma nastaje izvan granica uobičajenih ljudskih iskustava, jer su takvi događaji iznenadni, neočekivani, izazivaju strah i užas te nitko nikada nije spreman na njih. Takvo iskustvo ostavlja trajne posljedice i dovodi po posttraumatskih posljedica odnosno simptoma. Posttraumatski stresni poremećaj ne utječe samo na pojedinca, nego na široki socijalni krug oko njega. Psihotraumatizirane sobe se udaljavaju i otuđuju od svojih obitelji, nisu u mogućnosti normalno funkionirati u radnom okruženju, a osjećaj bespomoćnosti karakterističan je kako za oboljelog tako i za njegovu obitelj. Kako bi se posttraumatski stresni poremećaj uspješno liječio od velike je važnosti uspostava povjerenja između oboljelog i zdravstvenih djelatnika, ali i njegove obitelji, jer bi obitelj trebala biti najveća podrška za tijek i ishod liječenja. Zdravstvena njega pacijenta započinje odmah po primitku u zdravstvenu ustanovu i mora se pružati individualno za svakog pacijenta uzimajući u obzir holistički pristup. U ovom radu detaljno će biti opisan posttraumatski stresni poremećaj, njegova definicija i klasifikacija. Također će biti navedna dijagnoza i diferencijalna dijagnoza. Obzirom da je posttraumatski stresni poremećaj sa svojim simptomima uveliko sličan drugim anksioznim poremećajima, zbog dobre uspostave dijagnoze i tijeka liječenja, važno ga je razlikovati od njih. Nadalje, navodi se epidemiologija, etiološki čimbenici, klinička slika, liječenje te zdravstvena njega bolesnika s posttraumatskim stresnim poremećajem i važnost medicinske sestre u psijatrijskoj njezi i komunikaciji s pacijentom i njegovom obitelji.