Sažetak | Stres je obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje. Takvi događaji nazivaju se stresorima. Stresori su po svojoj prirodi ekstremni, osjećamo kao da više ne možemo izdržati situaciju u kojoj se nalazimo. Dolazi do različitih osjećaja, kao npr. da nešto i želimo i ne želimo u isto vrijeme. Stresori su događaji koje ne možemo ili mislimo da ne možemo kontrolirati. Stresore možemo podjeliti u 3 skupine: fizički, psihološki i socijalni. Vrste stresa prema trajanju djele se na akutni i kronični stres, a prema jačini na male svakodnevne stresove, velike životne stresove i traumatske životne stresove. Reakcije na stres mogu se opisati kao opći adaptacijski sindrom. Prema OPA, reakcije na stres pojavljuju se u 3 stadija. Stres je uzrok mnogih bolesti (ishemijske bolesti srca, povišen arterijski krvni tlak, ulkusne bolesti, bronhalne astme, kožne bolesti, nesanice). Reakcija organizma na stres su fiziološke, psihološke i promjene ponašanja. Stres u današnje vrijeme brzo prelazi u depresiju, suicide, ptsp, sve do smrti. Stres je uvijek znak da smo izgubili temelj na kojem stojimo, da smo počeli mislit negativno, govorit negativno, očekivat negativno. Stres oduzima našu slobodu, našu kreativnost, što nas pretjerano opterećuje, razara naš mir. Izači iz stresa znači zavoljeti sebe, a zavoljeti sebe znači zavoljeti svoju orginalost, shvatit da svatko od nas ima svoje sposobnosti, talente, svoje mjesto u društvu. Postoje brojne metode za prevenciju stresa, neke od fizioterapijskim metoda su: masaža, hidroterapija, vježbe disanja, akupunktura, tjesna aktivnost itd. Ovim radom prikazat ću ulogu fizioterapije u prevenciji i smanjenju stresa koji svojim konstantnim prisustvom dovodi do mnogih teških bolesti. |