Cijepljenje kao vodeća, javnozdravstvena preventivna mjera ima ulogu spriječiti širenje zaraznih bolesti te očuvati život i zdravlje populacije. Tijekom proučavanja cijepljenja kroz povijest susreli smo se sa raznim epidemijama kako u svijetu tako i kod nas u Hrvatskoj. Neke od bolesti potpuno su iskorijenjene kao na primjer velike boginje koje se u svijetu posljednji put pojavljuju 1978. godine. Cijepljenje nazivamo još i imunizacija, a razlikujemo dvije vrste imunizacije. Jedna je pasivna, a druga je aktivna. Razlika je u tome što kod aktivne imunizacije dajemo određeni antigen koji stvara specifičnu imunost na određenu zaraznu bolest, a kod pasivne imunizacije primjenjujemo gotova, specifična protutijela koja nas odmah štite od određene bolesti. Također postoji prirodan oblik pasivne imunizacije, a on se odnosi na prijenos protutijela putem posteljice s majke na dijete. U Republici Hrvatskoj postoji i kalendar cijepljenja gdje se nalazi popis i vrijeme primjene svih obveznih cjepiva te su također navedene i sve kontraindikacije za određeno cjepivo, ali i sve komplikacije do kojih mogu dovesti određene bolesti ako se cjepivo ne primi na vrijeme. Važnu ulogu u cijepljenju ima medicinska sestra, koja je najčešće uvijek prva u kontaktu s roditeljima i djecom kada je riječ o cijepljenju. Njena uloga je prije svega edukacija roditelja o važnosti cijepljenja djeteta te sama promocija cjepiva kao najvažnijeg u sprječavanju širenja zaraznih bolesti.