Benigna hiperplazija prostate javlja se kod muškaraca u starijoj životnoj dobi i uz karcinom prostate jedno je od najčešćih oboljenja muške populacije. Adenokarcinom najučestaliji je karcinom prostate s udjelom od 95%. Kod obje bolesti pojavljuju se simptomi kao što su problemi s mokrenjem, polakisurija i nikturija, te pojava hematurije iako veličina prostate ne utječe na jačinu simptoma. Pri sumnji na bolest na temelju navedenih simptoma, liječnik radi fizikalni pegled. Digitorektalnim pregledom utvrđuje se povećanje prostate, krvnom pretragom mjeri se razina specifičnog antigena za prostatu (PSA) i ukoliko je njegova razina veća od 4 ng/mL potrebno je raditi transrektalnu biopsiju. Njome se utvrđuje karcinom prostate, a provodi se pod kontrolom ultrazvuka. Rak prostate jedan je od najčešćih malihnih uzroka smrti kod muškaraca uz rak pluća, debelog i završnog crijeva. Iako broj slučajeva raka raste kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, napretkom u tehnologiji a time i načinu liječenja odnosno terapiji popravlja se kvaliteta života oboljelih. Brojne su terapijeske metode kojima se liječi kako karcinom prostate tako i BHP. Operativni zahvati poput radikalne prostatektomije najčešći su oblik liječenja no koristi se i hormonalna terapija sa ciljem smanjenja razine testosterona. Radioterapija je alternativa kirurškom liječenju. Ta metoda upotrebljava ionizirajuće zračenje sa ciljem uništenja zloćudnih stanica tumora uz maksimalno očuvanje okolnog zdravog tkiva. Radiološki tehnolog član je medicinskog tima koji sudjeluje u provođenju radioterapije, a s obzirom na psihološko stanje pacijenta koji dolazi na zračenje, radiološki tehnolog mora biti obučen i sposoban nositi se sa stresom te mora pružati potporu pacijentu prilikom terapije.