Stvaranje formacija ,,senilnih plakova“ i ,,neurofibrinskih nakupina“ prouzrokovano je oštećenjem neurona u hipokampusu. Zbog takvog histopatološkog nalaza demencija Alzheimerovog tipa naziva se i ,,hipokampalna demencija“. Manifestira se poremećajem pamćenja i prostornom dezorjentacijom. Nakon čega slijede i ostale tjelesne poteškoće kao što su poremećaj motorike, govora, slušanja... Kako je DAT sporo napredujuća bolest, vidljivi simptomi se očituju kroz prosječno 10 godina, a za sigurno i 20-ak godina prije toga se počnu razvijati. DAT predstavlja najveći izazov za obitelj oboljelih, koji nisu dovoljno upućeni u samu bolest i njeno napredovanje. Bolest zahtjeva puno odricanja, posvećenosti i ljubavi prema oboljelim od DAT. Smještajem njihovih najdražih u domove starijih i nemoćnih osoba, skrb nad njima preuzima medicinska sestra. Potrebno je puno rada, volje, znanja i strpljenja za dobru i uspješnu komunikaciju sa osobama oboljelim od DAT. Veliku ulogu ima rano otkrivanje DAT, što obitelj u najranijoj dobi često i ne primjeti ili takvo ponašanje pripisuje ,,staračkoj demenciji“. U dosta slučajeva obitelj ne želi prihvatiti činjenicu da netko njihov najbliži zapravo boluje od DAT. Strah ih je uopće tražiti pomoć kako drugi ne bi stvorili krivu sliku o njima. Bitno je naglasiti da prehrana ima vrlo važnu ulogu u samoj prevenciji oboljenja od DAT. Uz adekvatnu tjelesnu aktivnost postiže se očuvanje zdravlja mozga što utječe na zdravlje cijelog ljudskog organizma