Kontrastna sredstva (KS) su tvari koja se unose u organizam u svrhu razlučivanja tkiva koja na „nativnom“ prikazu (bez davanja KS) ne možemo razlikovati. Ovisno o fizikalnim načelima stvaranja slike koja se razlikuju za svaku radiološku metodu, učinak KS se temelji na promjeni rendgenske prozirnosti u rendgen dijagnostici, na promjeni magnetizacijskih svojstava prilikom MR pregleda ili na promjeni ehogenosti tkiva tijekom izvođenja pretrage ultrazvukom. Razlikujemo pozitivna rendgenska KS koja povećavaju apsorpciju rendgenskih zraka u većoj mjeri nego okolna tkiva i strukture jer sadrže elemente viših atomskih brojeva i imaju veću gustoću. Negativna KS imaju relativno nizak atomski broj i nisku specifičnu gustoću pa tako smanjuju apsorpciju rendgenskih zraka. Negativna KS predstavljaju plinovi poput zraka, kisika te ugljikova dioksida. Ultrazvučna kontrastna sredstva počivaju na mikromjehurićima plina koji pojačavaju ehogenost, a time daju bolju opacifikaciju tkiva. Osnova kontrastnih sredstava u magnetnoj rezonanciji je mijenjanje signala u pojedinim tkivima što osigurava bolju kontrastnost. Skraćujući relaksacijska vremena specifična za pojedina tkiva pojačavaju kontrastnost što rezultira boljim prikazom patoloških promjena. Mehanizmi aplikacije kontrastnih sredstava su mnogobrojni, a razlikujemo intravaskularnu primjenu, rektalnu, peroralnu i kroz kateter. Većina kontrastnih sredstava se eliminira putem mokraćnog sustav no ukoliko se vežu na bjelančevine plazme, ne mogu iz krvi prijeći membranu glomerula stoga se takva kontrastna sredstva eliminiraju putem jetre u žuč. Poželjne osobine svakog kontrastnog sredstva su visoka rendgenska gustoća koja omogućuje što bolju kontrastnost, biološka inertnost, fizikalno-kemijska stabilnost, prihvatljiva cijena te mogućnost proizvodnje njegovih farmakoloških pripravaka. Široku uporabu u intervencijskoj i dijagnostičkoj radiologiji zauzela su kontrastna sredstva na bazi joda, barija, gadolinija te ugljikova dioksida. Iako se KS smatraju najsigurnijim famaceutskim pripravcima ipak ponekad mogu uzrokovati neželjene reakcije. Neželjene reakcije uzrokovane KS podijeljene su prema njihovoj težini i mehanizmu njihova nastanka. Stoga razlikujemo blage, umjerene i teške reakcije te anafilaktoidne koje mogu biti uzrok letalnog ishoda ukoliko se ne prepoznaju na vrijeme i ne izliječe. Kako bi spriječili pojavu neželjenih reakcija važno je procijeniti stanje pacijenta prije same pretrage, birati najpogodnije metode, davati pažnju pacijentu tijekom i nakon pretrage i u slučaju neželjene reakcije reagirati na vrijeme i promptno ju izliječiti.