Sažetak | Dojka je apokrina kožna žlijezda koja se u žena javlja kao kompleksna funkcionalna jedinica, a u muškaraca kao rudimentaran organ. Sastoji se od tri osnovne komponente: kože, žlijezda i vezivno-masne potpore, a funkcija joj je stvaranje mlijeka. Pod utjecajem hormona, čija razina ovisi o različitim faktorima, dojka mijenja svoju strukturu i funkcionalno stanje tijekom života. Najčešći simptomi vezani za cikličke promjene su povećanje i bolnost dojke 3-4 dana prije menstruacije, a nakon ciklusa dojka se vraća u stanje mirovanja. Tijekom trudnoće, pod utjecajem estrogena, progresterona, placentarnog laktogena i prolaktina, dolazi do potpunog sazrijevanja i funkcionalne aktivnosti dojke. U menopauzi dolazi do atrofije žljezdanog tkiva dojke te nastupa period involucije dojke. Ove promjene dešavaju se zbog gubitka hormonske aktivnosti jajnika. Disbalans i poremećaj hormona, odnosno izmijenjen odgovor različitih elemenata tkiva dojke, uzrokuju dobroćudne promjene dojke. U dobroćudne promjene dojke ubrajamo sva stanja koja mijenjaju morfologiju i međusobni omjer pojedinih sastavnih dijelova dojke, a reverzibilne su prirode. Od dobroćudnih promjena dojke fibrocistične promjene su najčešće. One uključuju pojavu različito velikih cista, adenoze, fokalne fibroze, apokrine metaplazije i intraduktalne hiperplazije. Razvojni poremećaji dojke podrazumijevaju niz promjena, od kojih su najčešći nedostatak dojke ili pojava abnormalnog broja dojki, ali ova skupina bolesti ima malo kliničko značenje. Novotvorine čine najvažnije, ali ne i najčešće promjene u dojci. U ženskoj dojci mogu se naći različiti tipovi tumora koji su građeni od svih struktura od kojih je građena i dojka, kao što su koža, masno tkivo, vezivo i epitelne strukture. Najčešće dobroćudne novotvorine nastaju iz žljezdanog tkiva dojke i vezivne strome. Fibroadenom je najčešći dobroćudni tumor dojke, a iza njega slijede filodni tumori, papilomi, lipomi i dr. Osnovne dijagnostičke metode za otkrivanje promjena u dojci su inspekcija i palpacija dok su najvažnije mamografija, ultrazvučni pregled (UZV), punkcija ili biopsija dojke te magnetska rezonanca (MRI) dojke. Veliku ulogu u ranom otkrivanju promjena u dojkama ima samopregled dojki. |