Rak želuca jedan je od najčešćih novotvorevina u svijetu i nalazi se na visokom drugom mjestu, kako po učestalosti tako i po smrtnosti, a stopa preživljenja je manja od 20%. Rak u muškaraca se javlja dva puta češće nego u žena, isto tako rizik se povećava nakon 50. godine života. Prema podatcima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, u Hrvatskoj rak želuca zauzima visoko šesto mjesto po broju novih slučajeva kod muškaraca, ukupan broj 551, dok kod žena zauzima deseto mjesto sa 353 slučajeva. Najčešće novotvorevine želuca su epitelni, neuroendokrini, mezenhimalni tumori i limfomi. Svaka od ovih skupina uključuje cijeli niz benignih i malignih tumora. 85% svih malignih tumora želuca čine klinički najznačajniji karcinomi, dok su limfomi rjeđi. Mezenhimalni tumori se pojavljuju uglavnom u svim dijelovima tijela pa se tako gastrointestinalni stromalni tumor (GIST) pojavljuje u želucu i drugim dijelovima probavnog sustava. Postoje mnogi rizični čimbenici koji utječu na moguć nastanak bolesti. Neki od njih su prehrana, genetički čimbenici, kvaliteta života, pušenje, kronični gastritis i adenomatozni polipi. Dijagnostičke metode su fizikalni pregled, laboratorijski testovi, RTG snimanje, ultrazvuk i kompjuterizirana tomografija, te endoskopija, odnosno gastroskopija. Liječenje raka želuca ovisi o stadiju bolesti i njegovoj proširenosti. Nakon kirurškog odstranjena preporuča se uzimanje kemoterapije u kombinaciji sa zračenjem. Također je odnedavno uvedeno ciljano biološko liječenje koje koristi antitijela. Unatoč smanjenju broja novoboljelih svake godine, zabrinjavajući je podatak da je smrtnost i dalje visoka a broj preživjelih nizak, što ukazuje na veliki problem u zdravstvu.