U današnje vrijeme, kada je životni vijek značajno produžen i kada je kvaliteta života važnija od izostanka ili izlječenja bolesti, vrlo je važno poznavati zdravstvenu psihologiju. Zdravstvena psihologija nam omogućuje da bolje shvatimo psihička stanja pojedinca te njihov utjecaj na bolesti. Vrlo je važno znati načine kako primjeniti psihološke vještine i znanja u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi. Zdravstveno ponašanje u vezi je i s komunikacijom između zdravstvenih djelatnika i bolesnika. Ona može uveliko poboljšati zdravstveno ponašanje bolesnika, unaprijediti empatiju te stvoriti povoljne međuljudske odnose. Upravo na takvu nedovoljnu, preslabu, nerazumljivu komunikaciju se bolesnici često žale. U komunikaciji s djecom bitno je poznavati i razumijeti norme dječjeg razvoja te uvijek pokazivati iskrenost i poštovanje. Bitno je znati procijeniti djetetove potrebe u danoj situaciji i prilagoditi jezično izražavanje djetetovoj razini razumijevanja. Djeci je potrebno pokazati da ih se uvažava kao osobe te ih uključiti u razgovor o njihovu liječenju. Tada komunikacija predstavlja važan oblik emocionalne podrške koja je djeci iznimno važna. Psihosocijalni modeli imaju značajnu ulogu u istraživanjima utjecaja psihološkog stresa na razvoj tjelesnih bolesti kod odraslih i kod djece. Stres je oduvijek bio veliki okidač za mnoge bolesti zbog toga što dolazi do poremećene ravnoteže u fiziološkom, psihološkom i socijalnom smislu pojedinca. Tako su medicinski postupci za djecu često stresni. Također prijašnja iskustva s bolnim postupcima igraju važnu ulogu u oblikovanju odgovora na bol. Kada su ta iskustva s čestim bolnim postupcima uglavnom negativna, ona mogu dovesti do značajnijih dugoročnih psiholoških posljedica. Stoga je, osim farmakološke pripreme djeteta na medicinske postupke, također važno koristiti različite psihološke tehnike koje pomažu u nevolji i smanjenju intenziteta percipirane boli. Zdravstveni radnici kao i stručni tim za farmakološku i psihološku pripremu djeteta, dužni su ublažiti bol koju dijete osjeća što je više moguće kako bi se smanjile reakcije na stres. Ispitivanja učinkovitosti kognitivno-bihevioralnih pristupa u pripremi djece za medicinske postupke, potvrđuju njihovu učinkovitost i potiču njihovu upotrebu u kliničkoj praksi.