Prepoznavanje važnosti i potrebe očuvanja prirode i kulturne baštine neupitan je imperativ svakog pojedinca. Najstariji dokazi o prisustvu čovjeka na prostoru Medvednice pronađeni su u špilji Veternici u obliku brojnih kamenih artefakata koji su izradili i koristili neandertalski lovci. Prirodni resursi Parka prirode Medvednica bogatstvo su i suvremenom čovjeku kojim se mora koristiti održivo ako ga želimo sačuvati za buduće naraštaje. Suradnja s mjerodavnim institucijama mora biti dobro uspostavljena kao i komunikacija s dionicima zaštićenog prirodnog područja. U tu svrhu značajan obol daje planirano upravljanje zaštićenim prirodnim područjem što je upravo funkcija desetogodišnjeg Plana upravljanja. U Parku prirode Medvednica u funkciji je 11 planinarskih domova, 2 hotela i 8 ugostiteljskih objekata. Većina ugostiteljskih objekata na području Parka nema riješeno zbrinjavanje otpada te u tu svrhu koriste spremnike koje je postavila Javna ustanova duž Sljemenske ceste, a nisu predviđeni za takvu vrstu i količinu otpada. Rješavanje pitanja odlaganja otpada prioritet je koji je potrebno riješiti s mjerodavnim institucijama i lokalnom zajednicom. Putem znanstvene metode intervjua istražena su obilježja upravljanja otpadom iz pozicije ljudi koji u Parku aktivno rade ili cirkuliraju. Na temelju provedenog intervjua može se zaključiti kako je na nacionalnoj razini potrebno uložiti puno šira i učinkovitija sredstva jer sami zakoni i njihova primjena u sprječavanju nastanka otpada nisu dovoljni za očuvanje okoliša, a posebice zaštićenih prirodnih područja kao što je Park prirode Medvednica.