Mlijeko je biološka tekućina koje se izlučuje iz mliječnih žlijezda koje se nalaze u dojkama. Biološki je najpodobnija prehrana za novorođenčad i dojenčad jer je kvantitativno i kvalitativno prilagođena njihovim potrebama. Stavovi majki i zajednice o dojenju mogu biti pozitivni i negativni. Prepoznavanje stavova o dojenju pomaže medicinskim sestra na unaprjeđenje pozitivnih stavova i utjecanje na negativne stavove. Stavovi majki ovise o socioekonomskom i kulturološkom utjecaju. Prednosti dojenja za majke nisu tako dobro proučene kao one za novorođenčad, ali postoje dokazi da se ženama koje doje može poboljšati zdravlje u kratkom roku te su u manjem riziku od razvoja bolesti. Razlozi za početak dojenja su smanjenje krvarenja majke nakon poroda, involucija maternice, olakšanje metaboličkih promjena, olakšanje postporođajnog mršavljenja, smanjenje stresa, odgoda ovulacije. Razlozi za nastavak dojenja podrazumijevaju gubitak prekomjerne tjelesne težine nakon poroda, produljena laktacijska amenoreja, smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2, smanjenje od kardiovaskularnih bolesti, te karcinoma jajnika i dojke. Dojenje ima protektivnu ulogu u očuvanu zdravlja djeteta i majke zbog čega je njena promocija javnozdravstveni prioritet svih zemalja. Dojena djeca su rjeđe bolesna zbog čega manje zahtijevaju posjete liječenje i hospitalizaciju zbog bolesti što smanjuje troškove zdravstvenog sustava. Zdravije dijete također smanjuje dane bolovanja koje koriste majke kako bi brinule za bolesno dijete. Uloga medicinske sestre u promociji dojenja nastavlja se nakon otpusta majke i djeteta kroz patronažnu službu, posebice kod prvorotkinja i prvih par tjedana od poroda do stjecanja znanja majke o pravilnom dojenju i stjecanju sigurnosti.