prikaz prve stranice dokumenta Sindrom karpalnog kanala
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Sindrom karpalnog kanala
2020. urn:nbn:hr:139:848765
Granić, Nino
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Granić, N. (2020). Sindrom karpalnog kanala (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:848765

Granić, Nino. "Sindrom karpalnog kanala." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:848765

Granić, Nino. "Sindrom karpalnog kanala." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:848765

Granić, N. (2020). 'Sindrom karpalnog kanala', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 01.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:848765

Granić N. Sindrom karpalnog kanala [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2020 [pristupljeno 01.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:848765

N. Granić, "Sindrom karpalnog kanala", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:848765

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:848765
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSindrom karpalnog kanala
AutorNino Granić
MentorAntonija Krstačić (mentor)
Član povjerenstvaNikolino Žura (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAntonija Krstačić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMargareta Begić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2020-02-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Sažetak
Sindrom karpalnog kanala je najčešća neuropatija gornjeg ekstremiteta koja zahvaća oko 3% opće odrasle populacije. Smatra se da klinički jedna od deset osoba u nekom trenutku razvije sindrom karpalnog kanala. Sindrom u početku karakteriziraju intermitentne, noćne parestezije i disestezije koji se povećavaju u učestalosti i javljaju se u budnim satima. Nakon toga, gubitak osjeta razvija se zajedno sa slabošću i atrofijom tenarnih mišića kasnije tijekom tijeka bolesti, koji su posljedica opsežne aksonske degeneracije. Prvi pristup trebao bi uključivati edukaciju pacijenta. Promjene navika (npr. ograničenje pokreta zgloba i smanjenje teških radnih aktivnosti) treba smatrati prvim pristupom, a upotreba ergonomski prihvatljivih radnih alata može biti korisna u smanjenju stresa živca medianusa. Laserska terapija može u kratkom roku poboljšati funkciju, simptome i elektrofiziološke mjere. Terapijski ultrazvuk je pristup liječenju zasnovan na hipotezi da će mehanički valovi koji djeluju na tkiva karpalnog kanala (uključujući medijalni živac) smanjiti upalu. Mišićno-koštana manipulacija je bitna komponenta konzervativnog liječenja sindroma karpalnog kanala.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:848765
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-03-11 07:33:16