Fibrilacija atrija je najčešća aritmija. Karakterizira ju nekoordinirana atrijalna aktivacija s pogoršanjem mehaničke funkcije atrija. Klasificirana je kao novootkrivena, paroksizmalna, postojana i trajna. Uzroci nastanka su brojni. Neki od njih su konzumacija alkohola, plućne bolesti, hipertireoza, kardiološke operacije, infarkt miokarda, koronarna arterijska bolest. Rijetka je u djetinjstvu. Javlja se češće kod muškaraca nego žena. Može biti simptomatska (umor, palpitacije, dispneja, bol u prsima) i asimptomatska. Dijagnostika uključuje elektrokardiografiju, kompletnu krvnu sliku, rendgen srca i pluća i ehokardiografiju uz anamnezu i fizički pregled. Liječenje podrazumijeva kontrolu ritma i kontrolu brzine. U svrhu prevencije najteže komplikacije, moždanog udara, primjenjuje se antikoagulantna terapija. Zdravstvena njega bolesnika s fibrilacijom atrija je usmjerena na pravodobno prepoznavanje komplikacija, procjenu bolesnikovog stanja, te edukaciju. Vitalno nestabilni bolesnici se zaprimaju u jedinicu intenzivnog liječenja, a dužnost medicinske sestre je redovito kontroliranje vitalnih znakova. Bitna je suradnja multidisciplinarnog tima kako bi se izbjegle neželjene komplikacije i postigla optimalna kvaliteta liječenja.