Ozljede mogu ugroziti samu kvalitetu života djeteta i njegove obitelji. Vrlo je važno da svaki zdravstveni djelatnik bude spreman suočiti se s djetetom kojemu je život ugrožen. Od iznimne je važnosti da se svi koji sudjeluju u lancu zbrinjavanja životno ugroženog djeteta međusobno razumiju i nadopunjavaju. Hitna stanja mogu nastati uslijed neke bolesti ili povrede djeteta. U svijetu se otrovanja ubrajaju među najčešće nesretne slučajeve u pedijatriji. Otrovanja su patološka stanja koja nastaju kao posljedica djelovanja raličitih otrovnih tvari na organizam. Klinička simptomatologija u rasponu je od vrlo blagih simptoma pa sve do smrtnog ishoda. Pri otrovanjima, udio muškog i ženskog spola gotovo je jednak. Dječaci do 5. godine života se češće otruju nenamjerno, dok se djevojčice u dobi do 16. godine češće hospitaliziraju zbog namjernih otrovanja. Procjena otrovanog djeteta od iznimne je važnosti. Medicinsko osoblje opaža moguće simptome i znakove koji su karakteristični za određenu skupinu otrova te na taj način i pomoću anamneze, bilo od samog djeteta ili od roditelja, mogu zaključiti čime se dijete otrovalo i što činiti s njim. Vrućica je povišenje tjelesne temperature iznad kriterija koje prihvaćamo kao normalnu tjelesnu temperaturu. Povišena temperatura obično je prvi znak da se nešto događa s organizmom. Uzroci povišenja tjelesne temperature mogu biti različiti, a najčešće su to razne infekcije i to je zapravo prirodni odgovor tijela na upalne ili neke druge procese. Vrućica ubrzava metabolizam i opterećuje kardiovaskularni sustav. Ona također može biti katalizator za razvoj febrilnih konvulzija, tipično dobroćudnog stanja koje se pojavljuje u djetinjstvu. Medicinska sestra u svom radu sa febrilnom djecom mora imati individualizirani holistički pristup te poznavati razne vještine u pristupu i komunikaciji sa samim djetetom i njegovom obitelji. Mora biti spremna saslušati dijete i razumjeti njegove potrebe i tegobe te im pomoći na fizički ali i na psihički način. Febrilne konvulzije su moždani epileptični napadaji koji se javljaju u male djece obično u dobi između 3 mjeseca i 5 godina života u visokoj temperaturi koja nije uzrokovana akutnom infekcijom središnjeg živčanog sustava. Nagli porast temperature tipičan je predisponirajući faktor za pojavu konvulzija. Točan uzrok febrilnih konvulzija još nije poznat. Međutim, postoji značajna gentska predispozicija za pojavu febrilnih konvulzija. Klinička slika vrlo je dramatična i frustrirajuća za svakog roditelja. Febrilne konvulzije obično prestaju same nakon nekoliko minuta. Po zbrinjavanju djeteta, liječnici će roditeljima pružiti adekvatne informacije o razlogu i prirodi samih konvulzija, planiranim procedurama obrade i liječenja te postupcima i terapiji u slučaju eventualnih recidiva. Svojim stručnim znanjem i sposobnošću medicinska sestra ima važnu ulogu u zbrinjavanju djeteta od njegovog dolaska pa sve do potpunog oporavka.