Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Liječenje oboljelih je kompleksno i zahtjeva multidisciplinarni pristup. Epileptični napadaji imaju veliku važnost u životu oboljelih i vrlo često promijene način života. Mnoga istraživanja su dokazala da je kvaliteta života u osoba s epilepsijom lošija u odnosu na opću populaciju. Cilj rada: Cilj prospektivne studije je procjena kvaliteta života oboljelih u odnosu na opću populaciju, odnosno dobiti podatke kako epilepsija utječe na svakodnevno funkcioniranje oboljelih u različitim područjima života. Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovale osobe oboljele od epilepsije koje se liječe u Referentnom centru za epilepsiju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Uzorak je sačinjavao grupu od 43 ispitanika. Metoda istraživanja: U istraživanju je korišten upitnik Quality of life in epilepsy, QOULI-e 31 (hrvatska verzija „Upitnik za evaluaciju kvalitete života za oboljele od epilepsije,“) koji sadrži 31 pitanje i podijeljen je u sedam potkategorija: ukupna kvaliteta života, emocionalno blagostanje, socijalno funkcioniranje, energija, kognitivno funkcioniranje, zabrinutost za napadaje i učinci lijekova. Analiza podataka: Podaci su obrađeni u računalnom programu IBM SPSS verzija 23 Inc., Chicago, IL, USA. Statistička analiza prikupljenih podataka uključila je metode deskriptivne statistike i hi-kvadrat test. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 43 ispitanika, od kojih je 25 osoba ženskog (58%) i 18 muškog spola (42%), s medijanom dobi od 40 godina. Statistički značajne razlike bile su u sljedećim podskalama: žene su više zabrinute zbog učinka lijeka od muškaraca (49,32<70,84), socijalno funkcioniranje u oboljelih od epilepsije je bolje u osoba muškog spola, odnosno utjecaj epilepsije na društvene aktivnosti je više izražen u osoba ženskog spola. Kvalitetu života oboljelih od epilepsije boljom procjenjuju osobe muškog spola (69,87+19,23 >62,55+18,16), kao i u osobe starije dobne skupine (66,05>65,44). Zaključak: Samoprocjenom kvalitete života oboljelih saznaje se koji problemi predstavljaju glavnu prepreku u svakodnevnom funkcioniranju bolesnika. Potrebna su daljnja istraživanja kvalitete života bolesnika oboljelih od epilepsije na većem uzorku kako bi se moglio razumjeti, predvidjeti i na vrijeme intervenirati na probleme s kojima se nose, a koji su izravna ili neizravna posljedica bolesti.