Košarka je sport u kojem je kontakt neizbježan. Obuhvaća nagle i stalne promjena smjera, brzu akceleraciju i deceleraciju, razne košarkaške tehnike od kojih su skok, doskok, presijecanje napada i pivotiranje najčešći faktori širokog spektra ozljeda. Svi dijelovi tijela podložni su ozljedama, no istraživanja pokazuju kako glava/vrat, gornji ekstremitet, leđa i donji ekstemiteti imaju veću incidenciju ozljeda od drugih dijelova tijela. Više od 50% ozljeda otpada na ozljede donjih ekstremiteta. Cilj rada je prvenstveno prikaz dvije najučestalije ozljede u košarci, ispitivanje mehanizma nastanka ozljeda te prikaz ukupnog broja ozljeda. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku, anketnim upitnikom u Košarkaškom klubu Zagreb u Trnskom. Anketni upitnik ispunjen je od strane 13 muških ispitanika seniorske i juniorske ekipe, a koncipiran je na temelju 15 pitanja koja su strukturirana i par pitanja slobodnog odgovora. U nekim strukturiranim pitanjima ispitanici su imali mogućnost višestrukog izbora odgovora. Rezultati koji su dobiveni poklapaju se s rezultatima dosadašnjih istraživanja. Kao dvije najučestalije ozljede prisutne su ozljede gležnja i koljenog zgloba. U ovom radu prikazane su fizioterapijske mjere prevencije i rehabilitacije za uganuće gležnja i ozljedu ACL-a pomoću znanstvenih materijala i dosadašnjih istraživanja. Osim prikaza fizioterapijske prevencije i rehabilitacije za uganuće gležnja kao i za ozljedu ACL-a, prikazana je i anatomija te mehanizam nastanka ozljede kako bi se lakše moglo pristupiti određivanju efikasnih mjera prevencije. Pošto je kod ozljede ACL-a kod aktivnih sportaša koji se bave sportom koji zahtjeva pivotiranje, brze promjene smjera i skakanje indiciran operativni zahvat rekonstrukcije ili šivanja ACL-a ukoliko se žele vratiti na teren, rehabilitacija ozljede ACL-a u ovom radu obuhvaća rehabilitacijski pristup prije i poslije operacije.