Palčana kost zajedno s lakatnom kosti čini podlakticu. Palčana kost, radius, smještena je lateralno u podlaktici. Distalni dio palčane kosti s proksimalnim redom karpalnih kostiju čini radiokarpalni zglob. Prijelomi distalnog dijela palčane kosti su locirani u području koje se nalazi 1 do 4 centimetara od radiokarpalnog zgloba, a nazivaju se prijelomi u tipičnoj zoni. Potpuni prekid kontinuiteta kosti može dovesti i do pomaka koštanih ulomaka što može uzrokovati ozljede mekih tkiva (koža, potkožje te mišići) i drugih komplikacija. S obzirom na stanje kože iznad mjesta prijeloma, prijelomi se dijele na otvorene i zatvorene. Prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu najčešće nastaje zbog pada na ispruženu ruku i česte su ozljede osobito kod starije populacije zbog osteopenije ili osteoporoze. Oko 75% prijeloma podlaktice zauzimaju prijelomi distalnog dijela radijusa. Collesov tip prijeloma je zastupljen u 90% tih slučajeva, a kod takvog prijeloma dolazi do dislokacije distalnog ulomka prema dorzalno. Nakon prijeloma distalni dio podlaktice izgleda deformirano i to s oteklinom odmah iznad ručnog zgloba od kojeg se pruža jedno uleknuće prema proksimalno. Uz kliničku sliku i dobivene anamnestičke podatke prijelom se dijagnosticira rendgenskom slikom i utvrđuje se o kakvom se prijelomu radi. Liječenje prijeloma može biti konzervativno i operativno odnosno kirurški. Prije fizioterapijske intervencije nužno je provesti kvalitetnu fizioterapijsku procjenu u kojoj se evidentiraju svi podaci dobiveni od pacijenta vezani uz ozljedu, bol, rezultati dobiveni mjerenjima i testovima kao i postavljeni realni ciljevi i plan provedbe fizioterapijskih postupaka. Fizioterapijska intervencija važna je i za vrijeme imobilizacije zbog prevencije nastanka edema i mogućih komplikacija te se nakon skidanja imobilizacije provode vježbe i fizikalni postupci kako bi se smanjila bolnost i oteklina, povećala mobilnost i snaga te vratila funkcija u području podlaktice i šake za što bolju kvalitetu života.