Organizacija rada Zavoda za hitnu medicinu sisačko-moslavačke županije u osam ispostava po mreži hitne medicine te dodatne dvije ispostave po ugovoru s osnivačem zavoda odnosno Sisačko- moslavačkom županijom nakon izmjene mreže hitne medicine 2016.godine, kada su u Dvoru i Topuskom ukinuta dežurstva te su navedene općine s okolnim naseljima ostale bez ikakvog oblika pružanja usluge hitne medicine, organizirana je s ciljem da zadovolji potrebe za hitnom medicinom svih stanovnika treće po veličini županije u Republici Hrvatskoj. Ustanova je relativno mlada, počela je s radom 2012. godine. Prije osnivanja Zavoda za hitnu medicinu na području županije radile su samo dvije registrirane hitne medicinske službe pri Domovima zdravlja u Sisku i Kutini. U nekim gradovima i općinama bila su organizirana dežurstva ili pripravnost timova iz obiteljske medicine ili samo liječnika uz djelatnike sanitetskog prijevoza (medicinska sestra- tehničar i vozač). Opremljenost vozila i prostora za reanimaciju te educiranost osoblja bila je raznolika osnivanjem Zavoda. Dvije registrirane hitne medicinske službe Sisak i Kutina uz Petrinju i Novsku tj. veće gradove na području županije bile su relativno dobro opremljene i većina osoblja je prošla dodatne edukacija iz područja hitne medicine. U manjim mjestima opremljenost i educiranost osoblja bila je slabija, dok Sunja i Popovača nisu imale nikakav oblik pružanja usluga iz izvanbolničke hitne medicine. Intervencije na području Sunje zbrinjavao je tim iz Siska, a Popovače tim iz Kutine. Osnivanjem Zavoda za hitnu medicinu sisačko- moslavačke županije izvanbolnička hitna medicinska služba u cijeloj županiji postaje dostupna svim građanima županije. Re lokacijom resursa, zapošljavanjem novih radnika (liječnika, medicinskih sestara- tehničara i vozača) prema Mreži hitne medicine, nabavom novih vozila i opreme te kontinuiranom edukacijom (propisanom pravilnikom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu te internim edukcijama) svih djelatnika teži se postići cilj da je hitna medicina svima dostupna pod istima uvjetima vodeći računa o ekonomskim pokazateljima poslovanja. Cilj rada je na primjeru Zavoda za hitnu medicinu sisačko- moslavačke županije pokazati da je u okolnostima koji su daleko od idealnih i pod utjecajem niza faktora iz okoline (ograničeni izvori financiranja, česte izmjene 2 kolektivnog ugovora koje utječu na povećanje rashoda za zaposlene, odljevi radne snage...) zajedničkim radom službi, standardizacijom i transparentnošću radnih procesa moguće ostvariti dostupnost hitne medicine svima pod istim uvjetima. Rad pokazuje kako se uz poznavanje organizacije rada, radnih procesa, kontinuiranom edukacijom, motiviranjem i uključivanjem svih (voditelja i djelatnika) može učinkovito smanjiti prekomjerna potrošnja, otpis lijekova i sanitetskog potrošnog materijala (istek roka) te uvođenjem novih lijekova, sanitetskog materijal i opreme uz edukacije podići nivo kvalitete rada.