Aritmije su poremećaji ritma rada srca koji nastaju zbog poremećaja u stvaranju ili provođenja impulsa u provodnom sustavu srca i dijelimo ih na dvije velike skupine: ektopične aritmije u koje se ubrajaju udarci (ekstrasistole) i ritmovi (FA, undulacija atrija, VF, undulacija ventrikula, PSVT, VT, TdP, WPW sindrom) i na smetnje provođenja podražaja, najčešće bradiaritmije (AV blokovi, SA blok, sindrom bolesnog SA čvora, asistolija). Mogu se pojaviti u svakoj životnoj dobi, a s porastom životne dobi, incidencija im raste. Ovi srčani poremećaji mogu, ali i ne moraju imati simptome, nekima od njih nije potrebna specifična terapija (samo farmakološko liječenje antiaritmicima ili beta blokatorima, te ponekad elektrokonverzijom), ali neke životno ugrožavajuće aritmije zahtijevaju hitne intervencije (elektrokonverzija, radiofrekventna ablacija, kardioverter defibrilator, kirurške metode). Najčešći simptomi kod ovakvih pacijenata su umor, dispneja, sinkopa, vrtoglavica i palpitacije, ali mogu se javiti i jači simptomi poput epileptičkih napada i cerebralne ili periferne embolije. Uzroci srčanih aritmija mogu biti vezani uz kardiovaskularni sustav, ali mogu biti i opći, te su neki od njih otklonjivi ili se mogu kontrolirati. Drugi uzroci mogu biti vezani uz životni standard i loše navike poput konzumiranja štetnih tvari i nedostatka tjelesne aktivnosti, zbog čega pri sumnji na aritmiju vrlo važnu ulogu imaju dijagnostički postupci za koje je bitno da pomognu što ranijem otkrivanju poremećaja srčanog ritma i na taj način preveniraju pojavu simptoma ili njihovu progresiju i time daju pozitivniji ishod liječenja. Oni uključuju uzimanje sestrinske anamneze, fizikalni pregled, masažu karotidnog sinusa, a od dijagnostičkih metoda primijenjuju se elektrokardiografija, 24-satno snimanje EKG-a, ehokardiografija, ergometrija i elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca. Zbog toga medicinska sestra ima veliku ulogu u savladavanju komunikacijskih vještina i uloge edukatora, kako bi ih mogla pravilno savjetovati o važnosti zdravih životnih navika a time i prevenciji potencijalnih aritmija. Razvoj modernog doba omogućuje medicinskim sestrama kontinuirano razvijanje znanja i vještina koje bi svaka od njih trebala posjedovati kako bi mogla obavljati kvalitetnu zdravstvenu skrb za pacijente, a za to im je uvelike potrebno osigurati adekvatne uvjete za rad koji bi im osigurali što veću motiviranost za daljnje obrazovanje i stjecanje kompetencija.