Sažetak | Maligni melanom spada u zloćudne tumore koji nastaje preobrazbom melanocita. Najčešće se pojavljuje na koži, no može nastati i na drugim dijelovima tijela koji sadrže melanocite (respiratorni, urogenitalni, gastrointestinalni trakt, oči, limfni čvorovi i moždana ovojnica). Incidencija melanoma posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu značajno raste, pa tako i u Hrvatskoj. Godišnje povećanje oboljelih je oko 7%. U Republici Hrvatskoj godišnje se otkrije oko 587 novooboljelih od melanoma.
Melanom nastaje na nepromijenjenoj koži ili iz prekursorskih lezija, a najveći maligni potencijal imaju divovski urođeni i displastični nevusi. Uglavnom se pojavljuje u osoba srednje životne dobi svijetle puti koji su često izloženi suncu i koji imaju gensku sklonost određene mutacije gena. Sumnju na melanom trebalo bi postavit kada se na koži nalazi pigmentirana lezija koja se mijenja tijekom vremena.
Melanom je najčešće tamne boje, od smeđe do crne, no može biti i bez pigmenata.
Melanom prolazi kroz tri faze rasta: melanoma in situ (označava fazu pojave malignih melanocita u epidermisu), radijalna faza (označava fazu lateralnog širenja) i vertikalna faza (označava fazu invazije dermisa).
Prema kliničkim značajkama i histološkoj slici razlikujemo 4 glavna tipa maligni melanoma: lentigo maligna melanom – LLM, površinsko šireći melanom – SSM, nodularni melanom – NM i akralni lentiginozni melanom – ALM,
U otkrivanju ranih melanoma najvažniji je klinički i dermatoskopski pregled, a dijagnoza se potvrđuje patohistološkom analizom odstranjene pigmentirane lezije. Najvažniji prognostički faktori su debljina lezije (klasifikacija po Breslowu) i dubina invazije tumora po Clarku, a danas se najviše koristi sustav stupnjevanja prema AJCC (American Joint Committee on Cancer).
Ukoliko se melanom dijagnosticira u ranoj fazi, u visokom postotku uspješno se liječi kirurškom ekscizijom. Ako se u regionalnim limfnim čvorovima dokažu metastaze, izvodi se i disekcija limfnih čvorova. Osim kirurgije u liječenju melanoma koriste se kemoterapija, radioterapija, biokemoterapija, a dolaskom ciljane terapije melanoma te imunoterapije počela je nova era u liječenju metastatskog melanoma. Primjenom imunoterapije bolesnici sa metastatskim melanomom dobivaju na dužini i na kvaliteti preživljavanja. U usporedbi sa skromnim učincima kemoterapije i zračenja bolesnici liječeni imunoterapijom mogu preživjeti čak i više godina, a odgovor bolesnika na terapiju kreće se do 50%.
Uloga medicinske sestre kao dio zdravstvenog tima je od neprocjenjive važnosti u skrbi za onkološkog bolesnika. Nuspojave imunoterapije su brojne i nose sa sobom niz medicinskih dijagnoza. Medicinska sestra nakon razgovora s bolesnikom i prikupljenih podataka izrađuje plan zdravstvene njege sa sestrinskom dijagnozom, postavlja ciljeve,
2
planira intervencije, prati stanje bolesnika, evaluira napredak te evidentira u sestrinsku dokumentaciju.
U bolesnika oboljelih od melanoma važno je provoditi kontrolne kliničke preglede te pridržavati se svih oblika fotozaštite. Kako bi se smanjila incidencija melanoma, bitno je promicati mjere prevencije koje uključuju samopregled madeža, pregled dermatologa, izbjegavanje sunca, nošenje naočala (koje štite od UV zraka) adekvatna odjeća, korištenje zaštitnih pripravaka. |