Pretilost kod djece i adolescenata predstavlja važan javnozdravstveni problem koji ugrožava zdravstveno stanje djece i adolescenata te utječe na duljinu života u odrasloj dobi. Pretilost se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao stanje kod kojeg višak masnog tkiva doseže omjer koji utječe na ljudsko zdravlje. Nastaje kao rezultat kronične energijske neravnoteže u kojoj je svakodnevni kalorijski unos veći od potrošnje. Važnu ulogu u nastanku debljine imaju nasljedni faktori, okoliš, metabolizam, navike, kulturna obilježja i socioekonomski faktori (1). Mnogi temeljni čimbenici vežu se uz povećanje porcija serviranja, hranjenja u restoranima brze hrane, povećane uporabe elektronike, uključujući gledanje televizije za vrijeme obroka, a sve manje provođenje tjelesne aktivnosti na otvorenim prostorima. Pretilo dijete u većini slučajeva postaje pretili adolescent, a adolescent pretila odrasla osoba (2). Endokrini uzroci pretilosti su rijetki te su praćeni zaostajanjem u rastu. Genetički probir (skrining) potreban je samo ako su prisutni specifični simptomi i znakovi koji upućuju na određeni sindrom. Komplikacije debljine započinju u dječjoj dobi te je potrebno provoditi probir za njihovo rano otkrivanje radi prevencije nastanka teških posljedica. Pretilost utječe na kvalitetu života te psihosocijalno funkcioniranje osobe te je stoga potrebna psihološka procjena i savjetovanje djece i njihovih obitelji. Prevencija pretilosti u dječjoj dobi bazira se na promjeni životnih navika djeteta i obitelji, ali prevencija uključuje i promjenu životnih navika populacije koja pogoduje debljanju kako bi se spriječila pojava epidemije pretilosti (1).