Naziv burnout ili izgaranje izmislio je američki psiholog Herbert Freudenberger u 70-im godinama 20. stoljeća. Tim je nazivom opisivao stanje koje nastaje kao posljedica teškog stresa i visokih očekivanja, prvenstveno kod osoba koje rade u pomagačkim profesijama kao što su zdravstveni djelatnici. Sindrom izgaranja rezultat je trajne ili učestale emocionalne opterećenosti, nastale uslijed brige za druge i pružanja pomoći drugima u slučaju zdravstvenih radnika, dok se kasnije kroz vrijeme počelo ovo stanje analizirati i u drugim profesijama. Mogući uzroci nastanka sindroma izgaranja su stresne situacije, preopterećenost obavezama, nezadovoljstvo poslom, slaba mogućnost napredovanja u karijeri, nedostatak pozitivne povratne informacije, narušeni međuljudski odnosi na radnom mjestu i velika očekivanja od zdravstvenih radnika. Najnovije se sagorijevanje počelo proučavati među učenicima, odno¬sno studentima. Za te potrebe modificiran je MBI ili Maslach Burnout Inventory koji će biti objašnjen detaljno kroz rad. Modifikacija MBI-a za studente naziva se MBI-SS ili Maslach Burnout Inventory–Student Survey koji je razvio Schaufeli sa suradnicima. Iako studenti nisu formalno zaposleni, njihova uključenost u pohađanje predava¬nja, polaganje ispita i izvršavanje različitih specifičnih zadataka smatra se oblikom rada koji je jednako zahtjevan kao i kod zaposlenih.Studentski burnout je specifičniji jer se odnosi na određenu skupinu ljudi koja je po mnogim svojim karakteristikama puno osjetljivija i izloženija. Kao i u svim obrazovnim ustanovama, obrazovanje se stavlja kao prioritet, dok se briga o mentalnom zdravlju zapostavlja, iako se zadnjih godina počelo osvještavati zaposlene i studente o brizi za mentalno zdravlje.Iznimno je važno da studenti tijekom studiranja imaju dostupne kvalitetne servise u obliku psihološke pomoći koji im mogu pomoći u izazovima tjekom školovanja.