Kronična križobolja jedna je od najčešćih kroničnih bola, u stalnom je porastu, javlja se kod radno aktivnog stanovništva te je stoga jedan od većih javnozdravstvenih problema. Stav prema križobolji, u novije doba, se promijenio pa se više ne smatra samo somatskom bolešću već su uključeni psihološki i socijalni faktori. Bez obzira na uzrok križobolje, psihosocijalni čimbenici su važni faktori u održavanju i pogoršanju simptoma, percepciji doživljenog bola, razini tjelesne aktivnosti pojedinca i prijelazu akutnog prema kroničnom bolu. Najčešći simptom, kako kod drugih zdravstvenih stanja, tako i kod križobolje, je bol. Bol, prema suvremenom shvaćanju, je integracije osjetne, emocionalno-motivacijske i kognitivno-evaluacijske komponente. Jedna od podjela boli je na akutnu i kroničnu te postoje teorije koje pridonose razumijevanju psihološkog razvoja kronične boli (operantni, Glasgow, biobihevioralni model, model izbjegavanja aktivnosti zbog straha, integrirani dijateza-stres model). Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako neki psihološki faktori (osobine ličnosti, stretegije suočavanja s boli) utječu na intezitet boli kod osoba s kroničnom križoboljom. U istraživanju je sudjelovalo 57 pacijenata koji su provodili rehabilitaciju u poliklinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Sveta Nedelja“. Od toga 36,2% (N=34) su činile žene, a 24,5% (N=23) su činili muškarci. Prosječna dob ispitanika je iznosila 57,23 dok je njih 71,9% bilo u braku, a 75,4% je imalo završenu srednju školu. Za prikupljanje podataka koristio se upitnik baterija skala, odnosno sljedeći upitnici: skraćeni oblik McGill-Melzackovog upitnika o boli (SF – MPQ), Coping Strategy Questionnaire (CSQ), Skala funkcionalne sposobnosti, Multidimenzinalni zdravstveni lokus kontrole (MHLC), Hexaco PI-R, State trate anxiety scale (STAI). Istraživanje je pokazalo da osobe sa kroničnom križoboljom imaju umjeren intezitet boli. Korelacija između emocionalnosti, kao crte ličnosti, i inteziteta boli te savjesnosti i procjene senzorne kvalitete boli pokazuje pozitivne parametre povezanosti. Također, strategije suočavanja s boli ovise o lokusu kontrole, stupnju depresivnosti i vrsti bola te nijedna strategija suočavanja nije značajno povezana s ukupnim intezitetom boli. Pozitivno i značajno je povezana emocionalnost, kao crta ličnosti, i katastrofiziranje, kao strategija suočavanja s boli.