Uvod: Vratna je kralježnica zbog svoje kompleksnosti osjetljiva na ozljede nastale bilo traumom, bilo zadržavanjem u nepravilnom položaju kroz duži period vremena. Navedeni uzroci su najčešći oblici nastanka boli u vratnom dijelu kralježnice, što je u konačnici razlog javljanja u jedinicu liječenja. Mehanička bol nastaje mehaničkim ozljedama i pored ostalih fizioterapijskih postupaka učinkovito se tretira postupcima manualne terapije. Središnji dio: Vratna kralježnica povezuje lubanju s prsnim dijelom kralježnice preko sedam kralježaka. Dijeli se na dva dijela, gornji i donji dio. Bol u vratu čest je problem posebice ako je nastala mehaničkim čimbenicima. Najčešći mehanički uzrokovano oštećenje vratne kralježnice je trzajna ozljeda vrata. Jedan od mogućih i u kliničkoj praksi učinkovit način liječenja mehaničkih oštećenja vratne kralježnice su tehnike manualne terapije, koje upotpunjuju cjelokupnu fizioterapijsku procjenu i intervenciju. Fizioterapijska procjena uključuje subjektivni i objektivni pregled, specijalne testove, te fizioterapijsku intervenciju. Subjektivni pregled obuhvaća pacijentovu povijest bolesti. Objektivni pregled obuhvaća opservaciju pacijenta, palpaciju, procjenu opsega pokreta, procjenu kvantitete i kvalitete pokreta, translatorne „joint play“ testove i testove s otporom. Specifični testovi procjene koriste se kada nakon subjektivnog i objektivnog pregleda nije moguće sa sigurnošću utvrditi gdje se javlja bol, te kakve su njezine ostale karakteristike. Pri intervenciji kod mehaničkih ozljeda vratne kralježnice fizioterapeut primjenjuje najprikladnije fizioterapijske postupke kako bi se postigli kratkoročni i dugoročni ciljevi, te kako bi se pacijent što brže vratio aktivnostima svakodnevnog života. U tu svrhu provode se fizioterapijski postupci i tehnike manualne terapije s ciljem smanjenja boli, povećanja opsega pokreta, smanjenja mišićne napetosti i nestanka glavobolje kao glavnih uzroka pacijentova nezadovoljstva. Važno je educirati pacijenta o pravilima ponašanja i primjeni vratnih ortoza na poslu i u svakodnevnom životu kako bi se zadržalo postojeće stanje i spriječilo eventualno vraćanje simptoma. Zaključak: Iz dostupnih rezultata istraživanja, do sada ne postoje sigurni dokazi o učinkovitosti tehnika manualne terapije na mehanička oštećenja vratne kralježnice. Ostavljajući time prostora, mogućnosti i potreba za primjenom daljnjih postupaka manualnih tehnika u praksi i usporedbi rezultata.