Moždani udar je neurološki poremećaj koji nastaje naglo, uslijed poremećaja dotoka krvi u mozak. Jedan je od glavnih zdravstvenih i društveno-ekonomskih problema u cijelome svijetu. U zemljama zapadne Europe treći je uzrok smrtnosti, drugi u Hrvatskoj, te vodeći uzrok funkcionalne onesposobljenosti za odrasle. Upravo iz tih razloga hitno liječenje i rana rehabilitacija je neophodna. Klinička slika nakon moždanog udara razlikuje se kod svakog bolesnika, ovisi o lokalizaciji i veličini moždanog oštećenja. Posljedice moždanog udara mogu biti različiti stupnjevi fizičkog, kognitvnog i psihosocijalnog oštećenja. Neurorehabilitacija kao sastavnica akutnog liječenja moždanog udara temelj je na kojoj se gradi daljnja rehabilitacija i o noj ovisi dugoročni ishod i zbrinjavanje bolesnika. Rehabilitacija osoba s moždanim udarom treba početi tijekom akutnog liječenja u jedinicama za moždani udar. Po završetku akutnog liječenja potrebno je započeti s početnom rehabilitacijom u bolnici, ambulantno ili u domu bolesnika. Potrebe za zdravstvenom njegom procjenjuju se razvrstavanjem bolesnika u kategorije. Procjenjuje se šesnaest čimbenika brojevima od 1 do 4 što označava i kategoriju bolesnika: osobna higijena, oblačenje, hranjenje, eliminacija, fizička aktivnost, hodanje/stajanje, sjedenje, premještanje/okretanje, procjena rizika za pad, stanje svijesti, procjena rizika za nastanak dekubitusa, vitalni znakovi, komunikacija, specifični postupci u zdravstvenoj njezi, dijagnostički postupci, terapijski postupci i edukacija. Veći broj bodova označava veću kategoriju i veću ovisnost bolesnika u samozbrinjavanju. Cilj kategorizacije je utvrđivanje potreba svakog pojedinog bolesnika za zdravstvenom njegom. Specifična edukacija medicinskih sestara koje sudjeluju u rehabilitaciji je neophodna obzirom da je medicinska sestra prisutna uz bolesnika kroz 24 sata i omogućava kontinuitet započetog procesa rehabilitacije i povratne informacije koje mogu pomoći svim članovima interdisciplinarnog tima u rehabilitaciji i omogućiti nastavak kontinuirane skrbi kod kuće koji će utjecati na zdravlje bolesnika. Cilj rada je prikazati kako medicinska sestra svojim postupcima u procesu zdravstvene njege te edukacijom bolesnika i njegove obitelji može djelovati na brži oporavak i povratak u normalan život.