Onkološke bolesti su jedne od značajnih problema današnjice, te zauzimaju drugo mje-sto smrtnosti nakon bolesti srca i krvožilnog sustava. Zapravo svaka treća osoba obolijeva od maligne bolesti ,dok svaka četvrta osoba umire. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji gledajući globalno, karcinom je vodeći uzrok smrti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2014. godini novo dijagnosticiranih karcinoma je 21 434 (1). Broj umrlih iste te godine od karcinoma je 8 063 muškaraca i 6 143 žena (2). Hematološke bolesti se definiraju kao bolesti eritrocita, trombocita, granulocita, limfocita i plazma stanica. Svaka krvna stanica ima specifičnu funkciju, što i direktno utječe na kliničku sliku poremećaja. Najčešće su maligne bolesti i to su: mijelomi, limfomi, leukemije, mijelo-proliferativni poremećaj, te mijelodisplastični sindrom koji se javljaju kod radno sposobne populacije (3). Liječenje u hematologiji ovisi o vrsti dijagnosticirane bolesti, a najčešće me-tode liječenja su kemoterapija, imunoterapija, zračenje, kortikosteroidna terapija, terapija transfuzijama krvi i krvnih komponenata, transplantacija koštane srži, te potpornom terapi-jom (antiemetici, antibiotici, itd.). Liječenje je najčešće dugotrajno i provodi se u ciklusima. Obzirom da se o hematološkim bolestima još uvijek zapravo malo zna i govori. Nakon postav-ljene dijagnoze, bolesnici često budu u šoku, kao i njegova obitelj i prijatelji. Pacijenti različi-to odgovaraju na spoznaju da boluju od maligne bolesti. Najteže razdoblje je prvih sto dana od postavljanja dijagnoze, kada se bolesnik prilagođava na novonastalu situaciju, te tako ži-vot osobe se mijenja i zahtijeva brojne prilagodbe (4). Edukacija mora biti usmjerena prema načinu života sa hematološkom bolešću, prehrani, te mogućim nuspojavama koje se mogu javiti za vrijeme liječenja.