Pušenje duhanskih proizvoda je nedvojbeno jedna od najvećih prijetnji zdravlju čovječanstva koja se može ukloniti. Nažalost, na svijetu puši oko 1,1 milijardu ljudi, a očekuje se da će broj pušača 2025. godine biti veći od 1,6 milijarde. Izravna posljedica toga je da zbog pušenja danas godišnje u svijetu umire više od 4 milijuna ljudi, od čega 1,2 milijuna u Europi (14% svih umrlih). Naime, pušenje je čimbenik rizika za više od 25 ozbiljnih bolesti, pa je tako ono odgovorno za oko 30% svih smrti od zloćudnih bolesti, za više od 25% smrti od koronarne bolesti srca te za više od 80% slučajeva opstruktivne bolesti pluća. U duhanskom dimu nalazi se više od četiri tisuće različitih kemijskih spojeva i elemenata od kojih mnogi ozbiljno oštećuju zdravlje. Najštetniji dio duhana je nikotin („žilni otrov“) koji izaziva ovisnost. Nakon inhaliranja duhanskog dima, nikotin se kroz 7-8 sekundi nalazi u značajnoj koncentraciji u mozgu, prolazi limfnim sustavom, potiče opuštanje dopamina i na taj način djeluje stimulativno i stvara užitak. Štetni sastojci duhana su također ugljični monoksid koji izaziva hipoksiju tkiva, katran je odgovoran za karcinogenitet, a nadražajni plinovi za kašalj. Pušenje ima veoma štetan utjecaj na skoro sve sustave u čovjeku, najviše na dišni i krvožilni te na trudnoću. Ta loša navika čimbenik je za mnoga plućna oboljenja, a najčešća su KOPB (kronični bronhitis, plućni emfizem) te rak pluća. KOPB je bolest visoke incidencije s pogubnim posljedicama na kvalitetu života. Zahvaća dišne puteve, tkivo i krvne žile pluća te je karakterizira smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve koje je obično progresivno i nije u potpunosti reverzibilno. Takve bolesti prolaze nezapaženo budući da se najvažniji simptom, kašalj, koji je znak bolesti u razvoju, ne uzima dovoljno ozbiljno. Pušenje se smatra kao jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika u nastanku raka pluća. Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2004. godine, od raka bronha i pluća oboljelo je 2119 muškaraca i 584 žene, a umrla su 2123 muškarca i 584 žene. Rizik od obolijevanja od raka bronha u pušača veći je 17 puta u odnosu na nepušače. Duhanski otrovi se raznose po čitavom organizmu krvožilnim sustavom te na njega imaju isto tako štetan utjecaj. Poput rasta krvnog tlaka, povećava se broj otkucaja srca, sužuju se periferne krve žile, dolazi do ateroskleroze, te posljedično može doći do infarkta miokarda. U radu su nabrojani mnogi kobni učinci duhana, stoga je za medicinsku sestru bitno da prenese znanja o štetnosti pušenja duhanskih proizvoda pacijentima, kako bi se u potpunosti povećala kvaliteta života.