Hod je prirodan, efikasan i prigodan način kretanja ljudi. Uključuje korištenje obje noge naizmjence te je pritom uvijek jedno stopalo u dodiru s podlogom. Dakle, jasno je zašto je od iznimne važnosti povratiti ili zadržati tu funkciju kod pacijenata. Efikasnost se u normalnom hodu ostvaruje kroz simetričnost, što znači da će svako odstupanje od simetričnosti hoda uvjetovati smanjenje efikasnosti. Na simetričnost hoda utječu razni faktori među koje spadaju ponajviše dob, spol, strukturalni deformiteti kralježnice i nesrazmjer u duljini nogu. Procjena hoda vrši se procjenom njegovih prostornih i vremenskih parametara. Inercijalni senzor mjeri prostorno-vremenske parametre hoda poput duljine trajanja mjerenja, frekvencije koraka, brzine hoda, duljine koraka, omjera duljine koraka i visine, trajanja ciklusa koraka, trajanja faze oslonca, trajanja faze njihanja, trajanja oslonca jednom nogom i trajanja dvostrukog oslonca. Također mjeri i kuteve zdjelice, a to su antero-posteriorne rotacije, anti-retroverzija i lateralni tilt. Inercijalni je senzor uređaj malih dimenzija povezan s računalnom putem Bluetooth veze. Sastoji se od nekoliko vrsta senzora akcelerometra, žiroskopa i magneta. Akcelerometar mjeri akceleraciju u jednom smjeru, a integriranje više akcelometara omogućava mjerenje akceleracije u dva ili više smjerova. Pogodni su za mjerenje kratkih aktivnosti i velikih ubrzanja. Žiroskop mjeri orijentaciju segmenata tijela, a magnetni senzor mjeri pokret rotacije. Bežična Bluetooth veza omogućava slanje podataka bez da je senzor na pacijentu povezan s računalom putem kabla. Prema različitim proizvođačima različito se postavlja senzor na ispitanike te se za analizu hoda mogu koristiti jedan ili više senzora. Sustav od više senzora omogućava složenije mjerenje jer se senzori mogu postaviti na više segmenta. Još jedna povoljnost inercijalnog senzora je mogućnost ponavljanja mjerenja u različitim uvjetima radi dobivanja preciznijih i kompletnijih informacija o hodu ispitanika. Ta se mogućnost primjerice može iskoristiti u mjerenju hoda sa i bez obuće radi procjene kvalitete obuće ili utjecaja pojedinih vrsta obuće na hod. Nadalje, inercijalni je senzor validiran od strane raznih kliničkih centara diljem svijeta te je utvrđena važnost njegove primjene u procjeni hoda te ga jemoguće primjeniti ne samo u fizioterapiji, nego i u ortopediji, neurologiji i drugim vezanim područjima. Korištenje inercijalnog senzora u ortopediji omogućava usporedbu strategije hoda u pojedinih oboljenja ili uvjetovanih nekim patološkim ili funkcionalnim promjenama te prije i nakon operativnog zahvata. U neurologiji je česta upotreba inercijalnog senzora za analizu hoda primjerice u pacijenata s Parkinsonovom bolešću ili hemiparezom. Dakle, inercijalni senzor predstavlja novu tehnologiju za analizu hoda koja je značajno jednostavnija, efikasnija i jeftinija u odnosu na složene kinematske i kinetičke sustave koji su vrlo skupi, zahtijevaju veći prostor i oduzimaju više vremena jer su komplicirani za korištenje.