Cerebrovaskularni inzult označuje akutni ili subakutni nastanak simptoma uzrokovanih lokaliziranim poremećajem arterijske cirkulacije mozga. Sve stresniji i brži način života današnjice dovodi do nastanka većeg broja čimbenika rizika za nastanak cerebrovaskularnog inzulta kod čovjeka. To predstavlja medicinski i socio-ekonomski problem. Prema posljednjim podatcima jedan će od šest ljudi tijekom svog života doživjeti moždani udar. Svakih šest sekundi netko umire od te bolesti u svijetu; svake druge sekunde moždani udar doživi netko bez obzira na dob i spol. Posljednje istraživanje u Hrvatskoj govori da su cerebrovaskularne bolesti na drugom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti sa 7433 umrla stanovnika, međutim broj umrlih se svake godine smanjuje. Tome pridonosi činjenica da tehnologija napreduje te usporedno s tim napreduje i medicina, te prevencija, liječenje i rehabilitacija. Prevencija je ključan i najvažniji dio u suzbijanju nastanka cerebrovaskularnog inzulta. Kvalitetnom i pravovremenom edukacijom stanovništa značajno se može pridonijeti sprječavanju nastanka promjena i stanja koja dovode do nastajanja i razvitka bolesti. Liječenje se prvobitno odvija u jedinicama intenzivne skrbi koje su primjereno opremljene za prihvat takvih pacijenata. Pacijenti zahtijevaju 24-satnu skrb i nadzor i što ranije započeto liječenje dovodi do znatno brže rehabilitacije i znatno manjih posljedica u daljnjem tijeku liječenja i samog života. Uloga medicinske sestre/tehničara u ovom kao i nadolazećem tijeku liječenja i rehablitacije je vrlo bitna. Medicinska sestra/tehničar je osoba koja najviše vremena provodi s pacijentom te prva može prepoznati znakove poboljšanja ili pogoršanja osnovne bolesti. Također vrlo bitnu ulogu ima u komunikaciji s obitelji te njihovoj edukaciji.