Akutni pankreatitis je upalna bolest gušterače obilježena autodigestijom organa vlastito stvorenim enzimima i njihovim produktima. Incidencija u zapadnim zemljama je u porastu, a uzročni činioci su u oko 80 do 90% slučajeva žučni kamenci i konzumacija alkohola. Prema dogovoru o nomenklaturi postignutom u Atlanti 1992. g., danas razlikujemo dva oblika akutnog pankreatitisa: 1. Akutni intersticijski pankreatitis 2. Akutni nekrotizirajući pankreatitis Termini flegmonozni i hemoragični pankreatitis su izbačeni iz upotrebe. Precizni patofiziološki mehanizmi nastanka akutnog pankreatitisa nisu razjašnjeni, ali u osnovi se radi o proširenoj kemijskoj iritaciji (aktivaciji enzima gušterače, vazoaktivnih peptida, itd.), što dovodi do gubitka tekućine bogate bjelančevinama u „treći prostor“ s posljedičnom hipovolemijom i hipotenzijom. Zbog prelaska toksičnih supstanci u sistemnu cirkulaciju preko retroperitonealnih limfnih i venskih putova, te već navedene hipovolemije, u slučaju teškog nekrotičnog pankreatitisa često viđamo zatajivanje i ostalih organa (kardiovaskularni kolaps, šok, renalnu insufijenciju, ARDS). Ipak, u većini slučajeva (80%) viđamo blaže oblike bolesti (tzv. „intersticijski“ oblik), a samo u oko 20% slučajeva teške oblike, s razvojem pankreatične i peripankreatične nekroze. Odgovornost liječnika je u prepoznavanju bolesti te predviđanju mogućeg tijeka i komplikacija, a time i pravodobnog liječenja.