U više od 90% zemalja svijeta zabilježeno je oklijevanje na cijepljenje, koje Svjetska zdravstvena organizacija definira kao "kašnjenje u prihvaćanju ili odbijanju cjepiva unatoč dostupnosti usluga cijepljenja“. Imunoprofilaksa je umjetno stvaranje imunosti. Može se provoditi na dva načina: cijepljenjem (aktivna imunizacija) i unošenjem imunoglobulina (pasivna imunizacija). Aktivna imunizacija ili cijepljenje je postupak unošenja specifičnog antigena u organizam koji stimulira razvoj specifične obrane prema određenom uzročniku zarazne bolesti. Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih postupaka u prevenciji zaraznih bolesti. Cilj i svrha istraživanja su steći uvid u znanje i stavove studenata Zdravstvenog veleučilišta (ZVU) i Agronomskog fakulteta o cijepljenju te postoje li razlike u stavovima i znanju između tih skupina. Uzorak je bio prigodan i 242 ispitanika su uzeta u obzir za istraživanje. Rezultati su pokazali da većina studenata ima dobro znanje o cijepljenju te ima pozitivan stav o cijepljenju. Svi studenti nisu u potpunosti educirani o cijepljenju i postoje određeni mitovi u ovoj populaciji. Postoje statistički značajne razlike u znanju pri čemu studenti ZVU-a imaju više točnih odgovora u odnosu na studente Agronomskog fakulteta na primijenjenom upitniku. Postoji i statistički značajna razlika u stavu studenata prema obavezi cijepljenja pri čemu studenti s Agronomskog fakulteta u nešto većoj mjeri smatraju da cijepljenje ne bi trebalo biti obavezno u odnosu na studente ZVU-a (iako u obje skupine većina smatra kako treba biti obavezno). Dodatne analize pokazale su kako studenti ZVU-a procjenjuju svoje znanje vrlo dobrim u statistički značajno većoj mjeri u odnosu na studente Agronomskog fakulteta. Većina studenata je navela kao izvore informacija svog nadležnog liječnika (64,5%) što je jako ohrabrujuća statistika. Dobra je vijest što mlada populacija ima povjerenja u svog liječnika i što se kod njega informira oko ovako bitnog pitanja.