prikaz prve stranice dokumenta Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane
2017. urn:nbn:hr:139:178324
Milješić, Dijana
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Milješić, D. (2017). Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:178324

Milješić, Dijana. "Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:178324

Milješić, Dijana. "Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:178324

Milješić, D. (2017). 'Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 11 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:178324

Milješić D. Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2017 [cited 2025 April 11] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:178324

D. Milješić, "Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2017. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:178324

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleMedicinska sestra u promicanju prirodne prehrane
AuthorDijana Milješić
MentorMara Županić (mentor)
Committee memberMara Županić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberMirna Kostović Srzentić (član povjerenstva)
Committee memberVesna Turuk (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2017-01-20, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Od začeća do rođenja sve potrebno od majke dijete dobiva putem posteljice, te se ta prirodna veza nakon rođenja nastavlja putem dojenja. Dojenje je proces u kojem žena hrani novorođenče mlijekom iz svojih grudi. Tek rođeno dijete odmah u samom početku ima refleks sisanja i gutanja. Majčino mlijeko, kao izvor vode i hranjivih tvari, dovoljno je za djetetov rast i razvoj do šestog mjeseca života. Mlijeko svake majke prilagođeno je sastavom hranjivih tvari upravo njezinu djetetu i mijenja se kako... More odmiče vrijeme nakon poroda jer se mijenjaju i djetetove potrebe. Dojenje je najprirodniji i najprikladniji način prehrane novorođenčadi. Smatra se da pozitivno utječe i na dijete i na majku. Majčino mlijeko štiti dijete od bolesti, potiče razvoj imuniteta i psihički razvoj. Dojenje pridonosi bržem čišćenju i smanjenju maternice nakon poroda, a dugoročno smanjuju rizik obolijevanja majke od raka dojke i jajnika, tako da većina znanstvenika, kao i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te UNICEF preporučuju dojenje kao idealan izbor i za majku i za dijete. Dojenje, odnosno prirodna prehrana djeteta, najbolji je izbor za hranjenje djeteta od samog rođenja. Na duljinu dojenja utječu mnogi faktori, te je teško izdvojiti dominantni faktor. Temeljita procjena u procesu zdravstvene njege je glavni preduvjet detektiranja problema, a nakon definiranja problema pravi odabir i izbor intervencija. Sve intervencije bi trebale biti usmjerene na promicanje dojenja i osnaživanja majki u ustrajnosti dojenja. Ipak, tijekom vremena, podrška dojenju se s godinama izgubila. Za uspješno dojenje važna je i okolina naklonjena dojenju, te tu osobito moramo izdvojiti grupe za potporu dojenju, jer one okupljaju majke koje doje i trudnice i one su odlična emocionalna priprema za uspješno dojenje. Stručnjaci iz područja zdravstva slažu se da ništa nije bolje za novorođenčad od majčina mlijeka. Dojenje pruža djetetu osjećaj sigurnosti i bliskosti, te pomaže uspostaviti bolju emocionalnu povezanost majke i djeteta. Međutim, iako najidealniji način prehrane djeteta, često se pojave problemi i komplikacije prilikom dojenja koje mogu dovesti i do prekida dojenja, a među najčešće komplikacije ubrajamo ragade, soor i mastitis. Također, kako bi dojenje bilo što uspješnije, možemo mijenjati položaj ovisno o tome kako kojoj majci, ali i djetetu bolje odgovara. Položaji koji se koriste u dojenju su ležeći položaj, položaj kolijevke, unakrsni hvat u položaju kolijevke, te položaj pod rukom ili položaj nogometne lopte. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:178324
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2017-02-22 08:08:48
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.