Kronično bubrežno zatajenje je stanje u kojem dolazi do smanjenja bubrežne funkcije koje dovodi do porasta metaboličkih otpadnih produkata. Glavna uloga bubrega je filtracija krvi, čija je funkcija otklanjanje otpadnih i štetnih tvari iz krvi. Povišena ureja i kreatinin glavni su pokazatelji oštećene bubrežne funkcije. Kronično bubrežno zatajenje nastaje postepeno, kada određeno stanje ili bolest oštećuju bubrežnu funkciju. Proces akutnog zatajenja može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, dok ne dođe do potpunog zatajenja. Tada se bolest naziva kroničnim bubrežnim zatajenjem (KBZ). Najčešći uzroci kroničnog bubrežnog zatajenja su recidivirajuće infekcije mokraćnog sustava, bubrežni kamenci, hipertenzija i sl. Kronično bubrežno zatajenje liječi se nadomještanjem bubrežne funkcije koja može biti hemodijaliza ili peritonejska dijaliza. Najbolje rješenje za dijete je transplantacija u što ranijoj dobi. U ovome radu prikazuje se funkcija bubrega, bubrežno oštećenje te nadomjesna bubrežna terapija. Objašnjeno je što su akutno i kronično bubrežno zatajenje, njihovi uzroci i liječenje. Posebno je obrađeno KBZ kod djece. Kod svih bolesti pa tako i kod KBZ-a vrlo je važno što ranije uspostaviti dijagnozu, odrediti pravilnu terapiju i poduzeti sve što je dostupno da se pacijent dovede u normalno stanje. U dijelu razmatranja, koje se osvrće na bolesti bubrega kod djece navode se detaljno svi mogući uzroci bolesti bubrega od kongenitalne anomalije, preko policističnih bolesti i glomerulonefritisa pa do refluksne nefropatije i nefrotskog sindroma. Pri samom kraju, prikazano je i što je transplantacija, važnost transplantacije u što ranijoj dobi, te sestrinska skrb o djetetu prije i nakon transplantacije. Opisan je detaljno cijeli postupak koji prolaze svi sudionici transplantacije od odluke da se pacijent stavlja na listu za transplantaciju pa sve do njege pacijenta nakon transplantacije na odjelu intenzivne skrbi, gdje najvažniju ulogu imaju medicinske sestre. Također je navedena i godina prve transplantacije bubrega i njezin ishod kao i razvoj transplantacijske medicine s iznošenjem podataka o Eurotransplantu kao krovnoj organizaciji u logistici i razmjeni podataka oko dostupnosti organa za transplantaciju. Podaci su impresivni, a Republika Hrvatska zauzima vodeća mjesta u broju transplantacija i darivanja na tisuću stanovnika. Lijepo je pročitati da smo u jednoj tako važnoj i humanoj organizaciji vrlo uspješni, što nam sigurno služi na čast. Nadam se da će tako biti i u budućnosti.