prikaz prve stranice dokumenta Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje
2024. urn:nbn:hr:139:994534
Vrsaljko, Ana
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Vrsaljko, A. (2024). Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:994534

Vrsaljko, Ana. "Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:994534

Vrsaljko, Ana. "Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:994534

Vrsaljko, A. (2024). 'Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 12 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:994534

Vrsaljko A. Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2024 [cited 2025 April 12] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:994534

A. Vrsaljko, "Mentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2024. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:994534

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleMentalno zdravlje i prirodna prehrana - dojenje
AuthorAna Vrsaljko
MentorMara Županić (mentor)
Committee memberMara Županić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberVesna Turuk (član povjerenstva)
Committee memberOlja Vori (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2024-09-04, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Brojna istraživanja su dokazala povezanost dojenja sa stvaranjem majčinskih osjećaja, brige o novorođenčetu i stabilnim mentalnim zdravljem. Majke koje doje su pokazale puno manji postotak postporođajih depresija za razliku od majki koje su odmah uvele adaptirano mlijeko. Postporođajna depresija nije zabrinjavajuća samo za majku već uvelike utiče pa čak i ugrožava novorođenče. Buduće majke bi trebalo uputiti o načinu kako spriječiti postporođajne mentalne tegobe. Potrebno im je objasniti... More koja je pozadina samog čina dojenja te na koji način ono stvara pozitivne emocije. Gledajući dojenje kao fiziološku funkciju, možemo uočiti koje su kemijske reakcije koje se u majčinom tijelu odvijaju te zašto dolazi do svih pozitivnih učinaka dojenja ili suprotno, nedostatkom čega će rezultirati negativno, a riječ je o hormonu kojeg ljudsko tijelo proizvodi u hipotalamusu – oksitocinu. Priroda je istim tim hormonima učinila tijelo žene prilagodljivim da izdrži veliku bol pri porodu, a iste te tvari pomažu novonastaloj majci da s lakoćom izdrži neprospavane noći brinući se za novorođenče. Kada govorimo o mentalnom zdravlju majke, stabilizacija oksitocina i prolaktina uvelike je zaslužna za prirodnu privrženost majke prema djetetu. Miris djeteta, dodir između majke i djeteta kao i pogled majke na dijete doprinose lučenju oksitocina i pojačavaju pažnju koju majka usmjerava prema potrebama novorođenčeta. Oksitocin ili takozvani ''hormon ljubavi'' je ključni element kako pri porodu tako i kasnije pri hranjenju djeteta. On naprosto pomaže u prirodnom činu, poticanje rođenja djeteta te logično stvaranju hrane za to dijete, proizvodnji mlijeka te je bitan kod emocionalnog povezivanja sa djetetom. Hormon oksitocin se oslobađa u krvotok kao odgovor na istezanje vrata maternice i maternice tijekom poroda, a kod dojenja stimulacijom bradavica. Neuroznanstvenici su dokazali bitno veću aktivnost amigdale, dijela mozga odgovornog za emocije, koji radi pojačanog lučenja oksitocina neposredno nakon poroda i u prvim tjednima majčinstva utječe na povećani angažman majke oko djeteta. Kroz hranjenje, pružanje zaštite i zadovoljavanje drugih potreba uspostavlja se vrlo važan osjećaj bliskosti, ključan za zdrav emocionalni razvoj djeteta. Kod majki koje imaju problem sa zastojem i otpuštanjem mlijeka, može se dogoditi da imaju manjak upravo ovog takozvanog ''hormona ljubavi'' te uz preporuku liječnika, majka može uzimati nadomjestak oksitocina. Cilj rada je: Pregledom dostupne literature opisati povezanost dojenja i mentalnog zdravlja majke. Opisati koji su uzroci koji dovode do odstupanja u mentalnom zdravlju majke, a vezani su za dojenje te na koji način se može prevenirati taj problem kako ga liječiti. Metode rada: Za potrebe izrade ovog preglednog završnog rada korištena je dostupna stručna literatura (knjige, priručnici), te znanstveni i stručni radovi u dostupnim bazama podataka publiciranih u domaćim i stranim časopisima. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:994534
Study programmeTitle: Professional undergraduate study programme nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: prvostupnik (baccalaureus) sestrinstva (prvostupnik (baccalaureus) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2024-09-05 10:41:05
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.