Prehrana utječe na zdravlje svake odrasle osobe pa tako i djeteta. Kada djeca jednom usvoje dobre prehrambene navike, one će najvjerojatnije ostati dio njihove svakodnevne rutine. Redovno provođenje zdravih navika dovodi do poboljšanja kvalitete života i boljeg zdravstvenog stanja te tako jednom uspostavljen pozitivan odnos prema hrani za sobom nosi dugotrajan učinak. Uz pravilnu prehranu dijete se razvija u emocionalnom, mentalnom i socijalnom smislu. Kroz razdoblje djetetova rasta i razvoja, hrana je ta uz koju se djetetov mozak i ostali organi razvijaju i ostvaruju svoj puni potencijal. Hrana koju roditelji daju djeci u prvih nekoliko godina života ima direktan utjecaj na njihovo raspoloženje, otpornost na bolesti, količinu energije te koncentraciju i kasniji uspjeh u školi. Dječja bi prehrana trebala biti raznolika i hranjiva kako bi dijete imalo dovoljnu količinu energije te samim time i zdrav imunološki sustav. Osim prehrambenih navika, velika je važnost kretanja i tjelesne aktivnosti kako u odrasloj tako i u dječjoj dobi. Osim utjecaja na tjelesnu težinu, vježbanje poboljšava mnoge druge funkcije u organizmu. Pomaže u regulaciji masnoća u krvi te doprinosi povećanju gustoće kostiju. Od utjecaja na psihičko zdravlje, uz tjelesnu aktivnost dolazi do smanjenja simptoma depresije i anksioznosti. Zbog povećanog porasta učestalosti pretilosti, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, porasle su i potrebe za njezinom prevencijom. Obiteljsko je okruženje izuzetno važno za stvaranje i kasnije usvajanje prehrambenih navika. Roditelji su ključne osobe u prevenciji pretilosti kod djece, prvenstveno jer provode najviše vremena s djetetom od njegova najranijeg razvoja. Ako se pretilost ne spriječi, kasnijih posljedica ima mnogo te mogu biti vrlo opasne kad se ne liječe na vrijeme. Kod djece najčešće kreću od manjka samopouzdanja, zadirkivanja i izbjegavanja vršnjaka u školi, no gledajući na zdravstvene opasnosti, tu su i rizici za razvoj bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti itd.