Adolescencija je period u kojem dolazi do brojnih bioloških, socijalnih i psiholoških promjena, period u kojem adolescenti otkrivaju identitet, a prijateljstva i prihvaćanje vršnjaka od velikog su značaja. Sam period adolescencije često se naziva periodom „bura i oluja“, a označuje sazrijevanje i put odrastanja. U periodu sazrijevanja, adolescenti žele istražiti i osnažiti odnos s vršnjacima, a društveni mediji nude im tu mogućnost. Jednostavnost korištenja takvih medija i njihova sveprisutnost, omogućavaju interakciju neovisno o mjestu i vremenu. Društvene mreže ujedno su i najkorištenija vrsta medija kojom se adolescenti i mladi služe. Putem različitih platformi koje nude društveni mediji, adolescenti ponajviše žele biti prihvaćeni od drugih vršnjaka, a relativno slobodan prostor koji je često bez roditeljskog nadzora, omogućava im da zadovolje svoje psihosocijalne potrebe onako kako oni sami žele. Jedna od negativnih strana društvenih medija odnosno njegovog korištenja je uspoređivanje s drugima. Osim fizičkog uspoređivanja, adolescentima je podjednako bitno i ono socijalno, što svakako može negativno utjecati na mlade i adolescente. Brojne objave plasirane za širi ili uži krug populacije, prikazuju određene ideale koje mladi i adolescenti žele postići. Idealni ne moraju biti u pogledu izgleda, već i iskustva ili sposobnosti. Ovakve situacije povećavaju društveni pritisak kod mladih i adolescenata, a nedosljednosti između nametnutih ideala te samih adolescenata i mladih imaju negativan učinak na mentalno zdravlje i blagostanje. Također negativni učinci medija na adolescente i mlade bogu biti neredovit san, stres, naprezanje očiju, smanjenje vidne oštrine, štetna slika o tijelu, simptomi anksioznosti i depresije, izolacija, internetsko zlostavljanje, strah od propuštanja i slično.