Kvaliteta i sigurnost dječje hrane je vrlo bitna. Kroz povijest dojenčad su hranili uglavnom majčinim mlijekom ili mlijekom od životinje koju je obitelj posjedovala (koza, krava, magarac, konj ...). Danas mnogi roditelji kao hranu za dojenčad i djecu kupuju mliječne formule koje služe kao dohrane bebama te razne gotove pripremljene dječje kašice od različitih okusa. Problem modernog doba je što se u takve gotovo pripremljene proizvode dodaju razne boje, arome, konzervansi koji služe kako bi proizvod bolje izgledao te kako bi mu se produžio rok valjanosti. Prema naputku EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane) zemlje članice obavezne su provoditi monitoring kontaminata u hrani poput teških metala, što provodi i Republika Hrvatska . Kadmij i olovo su teški metali koji kada ih se unese u organizam više od maksimalno dopuštene količine uzrokuju različita oštećenja organa i maligne promjene. Imaju negativno djelovanje na krvotok, centralni živčani sustav, kardiovaskularni i imunološki sustav te bubrege. Teški metali su u prirodnom sastavu zemljine kore. Tako da kontaminacija kadmijem i olovom može doći putem okolišnog izvora, tijekom pakiranja ili prerade namirnice, ali i iz ambalaže u koju je pakirana. Obzirom da su djeca osjetljiva populacija koja apsorbira čak 50% unesenog olova osnovni cilj ovoga istraživanja je bio utvrditi količinu olova i kadmija u desetak različitih gotovo pripremljenih uzorka dječje hrane od različitih proizvođača koji se nalaze na tržištu u Hrvatskoj. Dječja hrana, odnosno uzorci kupljeni su u različitim prehrambenim trgovačkim lancima i od različitih proizvođača. Laboratorijska priprema uzoraka kao i analiza uzoraka su obavljena u laboratorijima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu. Uzorci su analizirani na uređaju ICP-Mass Spectrometer metodom atomske apsorpcijske spektroskopije. Temeljem dobivenih rezultata možemo zaključiti da u testiranoj dječjoj hrani koncentracije kadmija i olova ne prelaze granicu toksičnosti te su kao takvi sigurni za uporabu.