U suvremenom sportskom okruženju, postizanje izvrsnosti i konstantna težnja prema vrhunskim rezultatima često stvaraju visoke zahtjeve i pritisak na sportaše. Perfekcionizam, karakteriziran težnjom prema postizanju savršenstva i visokim standardima, igra ključnu ulogu u tom kontekstu. Ispitivanjem veza između perfekcionizma i negativnih emocionalnih ishoda kao što su stres, anksioznost i depresivnost, razumijemo kompleksnost ovih odnosa u sportskom okruženju. Analizirajući različite dimenzije perfekcionizma - samousmjeren, društveno propisan i drugi - saznajemo kako svaka dimenzija može imati različite učinke na emocionalno blagostanje sportaša. Cilj provedenog istraživanja bio je istražiti povezanost između perfekcionizma i varijabli mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost, stres i depresivnost, među sudionicima koji se bave sportom (profesionalni sportaši) i onima koji to ne rade (studenti). Na uzorku od ukupno 44 sudionika primijenjeni su upitnici DASS-21 (Depression, Anxiety, and Stress Scale) i Burnsova skala perfekcionizma. Rezultati su ukazali na to da nema statistički značajnih razlika u razinama perfekcionizma i varijablama mentalnog zdravlja između profesionalnih sportaša i studenata. Ovo znači da, barem u okvirima ovog istraživanja, bavljenje sportom na profesionalnoj razini nije dovodilo do razlika u perfekcionizmu ili mentalnom zdravlju u usporedbi s općom studentskom populacijom. Dodatno, rezultati su pokazali da nema statistički značajne korelacije između perfekcionizma i anksioznosti, stresa i depresivnosti. Ova nalaz sugerira da, barem u ovom kontekstu, perfekcionizam nije bio značajno povezan s razinama anksioznosti, stresa i depresivnosti među sudionicima. Dok određeni oblik perfekcionizma može motivirati postizanje boljih sportskih rezultata, drugi oblici mogu biti povezani s povećanim stresom, anksioznošću i depresivnošću. Važnost prilagodbe perfekcionizma kako bi se postigla ravnoteža između sportskih ciljeva i dobrobiti sportaša postaje jasna. Razumijevanje povezanosti između perfekcionizma i emocionalnih stanja u sportu ima ključni značaj za prilagodbu sportskih okolina i pristupa podrške sportašima. Ovaj rad naglašava potrebu za sveobuhvatnim pristupom koji uzima u obzir kako sportske izvedbe, tako i mentalno zdravlje sportaša, s ciljem stvaranja zdravijeg i održivijeg sportskog okruženja.