U današnje vrijeme obuća je neizostavan komad svakog ormara, a njena zaštitna uloga od hladnoće i ozljeda prerasta i u dimenziju modnog dodatka. Kao i ostali predmeti, koji su u kontaktu s kožom, obuća može sadržavati potencijalno opasne tvari što ovisi o vrsti materijala od kojega je izrađena kao i o postupku proizvodnje. Rizik od utjecaja štetnih tvari na ljudsko zdravlje biti će veći ako je kontakt kože i obuće direktan kao što je slučaj kod ljetne obuće koja se nosi na golu nogu. U ovome radu biti će istražena prisutnost potencijalno toksičnih tvari odnosno ftalata koji se najčešće koriste kao aditivi (omekšivala) koja se dodaju umjetnoj masi (PVC) kako bi bila savitljiva i izdržljiva. Obzirom da pojedini ftalati na organizam čovjeka djeluju kao hormonalni disruptori njihova prisutnost je ograničeno dozvoljena određenim zakonskim aktima. Nažalost, unatoč zakonskoj restrikciji ftalati se još uvijek mogu pronaći u proizvodima široke potrošnje koji su plasirani na tržište EU i na taj način negativno utjecati na zdravlje ljudi. Ovaj rad će dati pregled stanja tržišta Republike Hrvatske s obzirom na prisutnost zabranjenih ftalata u obući koja dolazi u neposredan kontakt s kožom, a izrađena je od umjetne mase (japanke, natikače). Važno je ukazati na činjenicu da su zakonski akti samo jedan od instrumenata u prevenciji zdravlja ljudi te da je neophodna i sustavna kontrola tržišta kao i sankcijske mjere od strane regulatornih tijela te edukacija potrošača kako bi se sprječila primjena štetnih tvari u proizvodnji.