SAŽETAK Jedna od osnovnih ljudskih potreba je potreba za sigurnošću. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) sigurnost bolesnika definira se kao ˝ prevencija, otklanjanje i unapređenje zdravstvene zaštite od neželjenih događaja tijekom procesa zdravstvene skrbi ¨. Sigurnost u zdravstvenoj skrbi osnovni je cilj svakog zdravstvenog sustava. Dan 17.rujan uspostavljen je kao Međunarodni dan sigurnosti pacijenta temeljem odluke Svjetske zdravstvene organizacije. Sigurnost u zdravstvenom sustavu s bolesnikom u središtu, predstavlja ideal kvalitetne zdravstvene skrbi. Sigurnost bolesnika u zdravstvenim ustanovama zahtijeva stalno usavršavanje sustava i osoblja. U pružanju zdravstvene skrbi nikada nije moguće predvidjeti sve rizike, ali uvijek se može težiti ka unapređenju sigurnosti pacijenta. Procjenjuje se da je 8 – 12 % hospitaliziranih pacijenata u EU – u žrtva štetnih događaja povezanih s pruženom skrbi koji mogu rezultirati trajnom ozljedom, produljenim boravkom u zdravstvenim ustanovama ili čak smrću. U Republici Hrvatskoj, ne postoje podaci o događajima koji ugrožavaju sigurnost liječenja na razini ustanova, kao ni na nacionalnoj razini. Kontinuirano prikupljanje i analiza dobivenih podataka o neželjenim događajima, učenje na pogreškama i uspostavljanje standarda nužni su kako bi se mogla mjeriti sigurnost i kvaliteta zdravstvene usluge. Pogreške i neželjeni događaji mogu se dogoditi pri svakom medicinskom postupku i na svim razinama zdravstvenog sustava. Najčešće pogreške su vezane uz postavljanje dijagnoze, primjenu lijekova i bolničke infekcije. Medicinska pogreška je pojam za određeni neželjeni događaj prouzročen liječenjem. Neočekivani neželjeni događaj je iznenadna smrt ili ozbiljna fizička ili psihološka ozljeda koja nije povezana sa prirodnim tijekom bolesti. Neočekivana nuspojava lijeka je svaka nuspojava čija priroda, težina ili ishod nije u skladu s navedenim u sažetku opisa svojstava lijeka. Neželjeni događaj je šteta nanesena lijekom ili nekom drugom intervencijom. Najčešći sudionici neželjenih događaja u nekoj zdravstvenoj ustanovi su pacijenti ili njihova obitelj, no isto tako sudionici mogu biti i pacijentova pratnja, zakonski skrbnik i ostali, a neželjeni događaji prema osoblju u nekoj zdravstvenoj ustanovi mogu biti usmjereni prema nezdravstvenom ili zdravstvenom djelatniku te ustanove. Svaki djelatnik neke zdravstvene ustanove može biti sudionik neželjenog događaja – fizičkog, materijalnog ili verbalnog. Neželjeni događaji se mogu javiti u bilo kojoj fazi pružanja skrbi, a neki od najčešćih događaja su: dekubitus, pad pacijenta, pojava intrahospitalnih infekcija, kriva primjena lijeka i mnogi drugi. Neželjeni događaji mogu nastati čak i u najidealnijim uvjetima rada. Vrlo često se događaju i kod pacijenata koji nisu okarakterizirani kao rizični i kod kojih ih ne očekujemo.