SAŽETAK Hitna stanja u kirurgiji ozbiljna su medicinska stanja koja zahtijevaju brzu i preciznu intervenciju kako bi se spasio život pacijenata. U hitnim stanjima svaki trenutak može biti presudan, stoga je ključno da medicinski timovi hitno i učinkovito djeluju kako bi pacijent dobio učinkovitu njegu i liječenje. Takva stanja mogu biti izazvana traumatskim povredama, akutnim infekcijama, krvarenjem ili zatajenjem organa. Jedno od najčešćih hitnih stanja u kirurgiji su traumatske ozlijede. Traumatske ozljede uključuju teške rane, unutarnja ili vanjska krvarenja, prijelom kostiju i ozljede organa. Ponekad se traumatske ozljede kombiniraju s drugim hitnim stanjima poput akutnog zatajenja organa i krvarenja. U takvim slučajevima potrebna je brza intervencija kirurškog tima. Njihova brza dijagnoza, liječenje i dobra timska usklađenost ključni su kako bi se spasio život pacijenta. Hitna stanja u kirurgiji sežu kroz sve kirurške grane. U neurokirurgiji to su traume glave, vrata i kralježnice. U torakalnu kirurgiju pripadaju traume prsnog koša, hematotoraks i pneumotoraks. Hitna stanja u kardiologiji obuhvaćaju ozljede srca i aneurizme aorte. Najbrojnija hitna stanja u kirurgiji zahvaćaju abdomen. U tim hitnim situacijama, intervencije medicinske sestre su izuzetno važne. Medicinska sestra ima ključnu važnost u pripremi pacijenta prije operacije, a nakon operacije sestra provodi intervencije u poslijeoperacijskoj njezi. To uključuje praćenje vitalnih znakova, ublažavanje boli, provođenje potrebnih postupaka za sprječavanje komplikacija, osiguranje adekvatne prehrane i tekućine te pružanje emocionalne i fizičke podrške pacijentu tijekom oporavka. Timski rad od velike je važnosti za uspješno upravljanje takvim stanjima i brz oporavak pacijenata.