Sažetak Granični poremećaj ličnosti je psihička bolest koja ozbiljno utječe na sposobnost upravljanja emocijama. Takav gubitak emocionalne kontrole može povećati impulzivnost te utjecati na to kako se osoba osjeća o sebi i negativno utječe na njezine odnose s drugima. Osobe s graničnim poremećajem sklone su doživljavanju intenzivnih promjena raspoloženja te mogu biti nesigurni o poimanju sebe. Njihovi osjećaji prema drugima lako se mijenjaju te mogu varirati od ekstremne bliskosti do ekstremne mržnje. Ovakvi osjećaji i ponašanja kod oboljelih uzrokuju nestabilne odnose i emocionalnu bol i patnju. Dijagnoza graničnog poremećaja postavlja se na temelju pouzdanog strukturiranog intervjua. Zbog prijašnjih mišljenja kako je granični poremećaj vrsta shizofrenije, bitno je napomenuti da se ovaj poremećaj po svojim karakteristikama ne može pripojiti niti shizofreniji niti depresiji. Prvi znakovi graničnog poremećaja javljaju se u kasnom djetinjstvu i adolescenciji, a dijagnoza se najčešće postavlja dosta kasno u životu. Važno je na vrijeme dijagnosticirati ovaj poremećaj kako bi se što prije liječio i prevenirala najgora komplikacija poremećaja, a to je čin suicida. Komplikacije koje se povezuju s graničnim poremećajem, a mogu znatno smanjiti kvalitetu života i čak ga i ugroziti su upuštanje u rizična ponašanja, zlouporaba droga, nezavršeno obrazovanje, gubitak posla, upadati u probleme sa zakonom, problemi s odnosima, pokušaji samoubojstva i suicidalne misli. Najčešća komplikacija i problem kod graničnog poremećaja je suicidalnost, odnosno suicidalne misli i samoozljeđivanje. Također česti problem je i samo ozljeđujuće ponašanje koje je vrlo karakteristično za ovaj poremećaj. Ovakvo ponašanje može biti potencijalno opasno i vrlo je impulzivno. Ovakvo namjerno samoozljeđivanje može prethoditi pokušaju samoubojstva i samom samoubojstvu. Pacijente i njihovu obitelj potrebno je educirati kako bi njihova zajednica mogla što bolje funkcionirati te kako bi pacijentu njegova obitelj mogla pružati što veću potporu.