Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalne bolesti predstavljaju veći kolektivni teret invaliditeta u razvijenim zemljama od bilo koje druge skupine bolesti. Mentalno zdravlje važan je čimbenik koji pridonosi zdravlju i dobrobiti te ga je potrebno izvući iz stručne, organizacijske i političke izolacije i smjestiti ga u šire područje javnog zdravstva. Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vidimo da je incidencija i mortalitet od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja u porastu. Najveći porast na više polja vezanih uz duševne poremećaje i poremećaje ponašanja bilježi se 2021. godine čime je sasvim sigurno pridonijela pandemija koronavirusa. Ljudi su bili izolirani od svojih bližnjih, poslovi i budućnost im je bila nesigurna te su navedeni čimbenici utjecali na njihovo mentalno zdravlje. U Hrvatskoj su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja i dalje stigmatizirani i njihov utjecaj na oboljele nije shvaćen dovoljno ozbiljno. Važno je da kao društvo poradimo na tome da se shvati patnja oboljelih od navedenih poremećaja i uključi senzibilitet i empatija i potiče na traženje potrebne pomoći. Na taj način bi se smanjio porast mortaliteta i uspostavila bolja kvaliteta života pojedinaca i njihovih obitelji. Važno je educirati stanovništvo da potraže pomoć na vrijeme kako bi se izbjegli negativni ishodi i razbila stigma o mentalnim poremećajima i poremećajima ponašanja.