Abstract | SAŽETAK Maligna bolest dojke je prva po učestalosti u žena u Republici Hrvatskoj te stoga predstavlja značajan klinički i javno zdravstveni problem. Specifičan uzrok ove bolesti nije znanstveno dokazan, ali otkriveno je nekoliko čimbenika rizika koji mogu povećati vjerojatnost razvoja karcinoma dojke. Na čimbenike poput dobi, spola i genetske predispozicije nije moguće utjecati. Međutim, postoje faktori koji su povezani s navikama i stilom života koje svaka osoba može samostalno kontrolirati. Tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, konzumiranje alkohola i pušenje mogu potaknuti razvoj karcinoma dojke. Shodno tome, potrebna je promjena životnih navika kako bi se dodatno smanjila moguća pojavnost bolesti. Zlatni standard u dijagnosticiranju karcinoma dojke je mamografija, no bolest se može dijagnosticirati i ultrazvučnim pregledom, kompjutoriziranom tomografijom, biopsijom te drugim metodama pretraga. Vrlo je bitno naglasiti važnost samopregleda dojki, kao ključne metode u ranom otkrivanju bolesti. Promjene na dojkama se u većini slučajeva otkriju tijekom samopregleda dojki, stoga je potrebno povećati svijest o simptomima i znakovima koji su povezani s karcinomom dojke. Bol u dojci, vidljiva ili pipljiva kvržica, povećani limfni čvorovi u aksili, uvučena bradavica i prisutnost iscjetka jedni su od pokazatelja bolesti dojki. Navedeni simptomi mogu ukazivati na malignu bolest, no potrebni su dodatni klinički pregledi i pretrage kako bi se identificirala dijagnoza bolesti. Mogućnost izlječenja je veća ukoliko se bolest otkrije u početnom stadiju. Ranim se dijagnosticiranjem otklanja opasnost od smrti i utječe na daljnju kvalitetu života pojedinca. Žene starije od 20 godina bi trebale provoditi mjesečne samopreglede dojki, a žene između 20. i 40. godine starosti pristupaju fizikalnom pregledu dojki kod liječnika svake tri godine. Nakon 40. godine života se ženama preporučuje godišnji klinički pregled dojki te mamografija. Liječenje je kirurško uz dopunsku radiološku, hormonsku ili citostatsku terapiju. Medicinska sestra/ tehničar ima značaju ulogu u ranom dijagnosticiranju bolesti, procesu liječenja i tretiranja nuspojava te provođenju edukacije pacijenta i članova obitelji. Svojim znanjem, vještinama i empatijom nastoji pomoći bolesniku da prihvati novonastalo stanje kako bi što lakše prošao kroz proces liječenja. |